Kultur-patriotizam
Što će Istri Deklaracija?
Istarski političari sredinom tjedna jednoglasno su u Pazinu usvojili Deklaraciju o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Istre usprotivivši se time prijedlogu nove regionalizacije Hrvatske. Vijećnici su složni u zahtjevu za očuvanjem regionalne posebnosti Istre, regije koja uostalom ima svoje mjesto i na hrvatskom grbu i zastavi, no skeptici se pitaju nosi li Deklaracija u sebi klicu buduće autonomije. Provjerili smo stoga što o ovoj aktualnoj političkoj temi u Istri kažu kulturnjaci.
'Onome tko shvaća Istru i Istrijane potpuno je normalno da se ta regija protivi. Mislim da je ta Deklaracija sasvim normalna reakcija na tu suludu tvorevinu - Sjeverni Jadran i Lika, što podsjeća na ono što smo imali u Jugi. Od Istre bi napravili 'od Vardara do Triglava'. Živim u Opatiji koja je geografski u Istri, mada pripada tom primorskom dijelu Primorsko-goranske županije, i mogu reći da nešto slično imamo već i ovdje. Opatija i Delnice se potpuno razlikuju, Gorski kotar je sasvim nešto drugo od otoka, a k tome imamo i ono što zovem 'like hrvatstvo'. Moja je baka živjela već u pet država a da se nije maknula jedan metar od doma, tako sam i ja već u trećoj, u Jugi, Hrvatskoj i u Europskoj uniji', kaže popularni estradni umjetnik Dražen Turina Šajeta, istaknuvši da 'ljudi u Istri žele da Istra bude Istra', što apsolutno podržava.
'Spajanje Istre s Kvarnerom i Likom je kao spajanje Uljanika i 3. maja, i onda ne ide više nikome dobro. Istra je prepoznatljiva kao regija i svi pričaju da bi htjeli biti kao Istra. Suludo je onda razbijati nešto što dobro funkcionira, jer Istra je u posljednjih 20 godina postigla da je prepoznatljiva u maslinarstvu, vinarstvu, turizmu. Ta multikulturalnost i kozmopolitski pristup upravo je razvijen u Istri. No Istra ima još nešto, od toga da ljudi jednostavno vole raditi, do onoga što je jedan moj prijatelj primijetio kad je rekao: 'Vi ne jedete ni sir ako na njemu ne piše istarski sir'', kaže Šajeta zaključivši kako je Istra najzatvorenija, ali ujedno i najhomogenija naša regija pa uklapanje u neku novu regiju 'No pasaran. Neće proći'.
Za razliku od Šajete, koji potpuno podržava usvojenu Deklaraciju o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Istre, kojom se Istra usprotivila predloženom svrstavanju u novu regiju Sjeverni Jadran i Lika, književnik, publicist i novinar Drago Orlić ima suprotno mišljenje.
'Mislim da je to smiješno, lokal-patriotistički, kampanilistički. Pa nećemo se danas, kad svi sve slušamo i špijuniramo, zatvarati u neke sami sebi dostatne i narcisoidne 'krasne zemlje'. Protiv sam svakakvih Deklaracija, a pogotovo takvih. Kultura i administracija nisu se nikad mogle saživjeti niti sljubljivati. Na te i takve ideje uvijek dolaze administratori kulture', smatra Orlić, a na pitanje o mogućem ostvarivanju autonomaštva, kratko je rekao: 'Do toga neće doći, a to je već nama znana politikantska prijetnja, drugi čin su barikade u tunelu Učka.'
'Bio sam u tim nekim previranjima 90-ih i mislim da se upravo s tim svojim prkosom Istra razvila bolje od drugih. Ideja o autonomiji Istre bila je tada velika karta IDS-a, s čime je u velikoj mjeri skupio pristaše u Istri, no ta velika doza autonomaštva s vremenom je splasnula. Pričao sam s puno ljudi u Istri i bez obzira jesu li drugih političkih opcija ili im se možda samo ne sviđa aktualna vlast, no svi misle da je Istra nešto posebno. Nakon svih tih priča o decentralizaciji, bio sam šokiran prijedlogom da Istra bude s Ličko-senjskom i Primorsko-goranskom županijom, a sve zato što nisu u stanju ugasiti općine kojih ima mali milijun, nego idu nešto prekrajati', kazao je Dražen Turina Šajeta koji nam je priznao da je u Istri 'kuhan i pečen' jer je radio kampanje IDS-u i SDP-u.
'Mislim da je najvažnija stavka u toj Deklaraciji rečenica da će se, ako se ne ispune neki uvjeti, raspisati referendum o autonomiji. Kad se govori o autonomiji, a to dolazi od IDS-a, to me podsjeća na krčmu i stari gulaš, stalno ga podgrijavaju i na kraju svi dobiju dijareju. Ta priča je smiješna, nitko ih u Istri ne uzima ozbiljno. Oni žive kao faraoni, dok ostali ljudi u Istri žive u siromaštvu', veli poznati IDS-ov kritičar Bruno Langer dodajući u svom stilu i kako smatra preseljenje institucija dobrim za Istru: 'Institucije? Neka otiđu što dalje iz Istre, jer oni su kontrolirali te institucije. Odbacujem da je to neka opasnost, jer oni su opasnost za Istru.'
'Ne mogu govoriti u ime svih djelatnika u kulturi, no mogu kao muzealac, osoba koja štiti identitet lokalne zajednice i regionalni identitet. Mi upravo izučavamo fenomen naše regije, što ne znači da nismo otvoreni i za izučavanje ostalih regija, no, međutim, naša je dužnost promocija lokalnog identiteta i baštine. Proučavatelji istarske povijesti jasno mogu razlučiti koliko je Istra kao regija integralna, a snagu čine upravo njezine različitosti', kazala ke direktorica Zavičajnog muzeja Poreštine Elena Uljančić Vekić dodajući da apsolutno podržava Deklaraciju o posebnosti Istre, naročito na kulturološkoj razini.
Vezane vijesti
-
Mnogo teže od očekivanog nogometaši Rijeke su svladali Istru 1961 na Rujevici u ogledu 20. kola Prve HNL. Rijeka je pobijedila 1-0 i vratila se na vrh ljestvice.
-
Hrvatska je u posljednjem desetljeću izgubila najmanje oko 250 tisuća stanovnika jer smo, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, lani krajem prosinca imali 4,036 milijuna stanovnika, piše u utorak Večernji list.
-
U susretu 9. kola Prve HNL Slaven Belupo je u subotu Koprivnici protiv Istre 1961 odigrao 1-1 (0-0), iako je Istra od 40 minute imala igrača manje jer je crveni karton dobio Navarro. Slaven je poveo u 49. minuti iz penala kojeg je zabio Ivan Krstanović. Izjednačujući pogodak u za Istru dao je Mauro Perković u sudačkoj nadoknadi (90+5).
-
Seizmološka služba RH izvijestila je u nedjelju o prilično jakom potresu magnitude 4.2 prema Richteru koji se dogodio u podmorju sjevernog Jadrana uz talijansku obalu, a osjetio se i u Istri.
Izdvojeno
-
Utakmica 17. kola HNL-a između nogometaša Istre 1961 i Šibenika je bila protkana brojnim prilikama i preokretima, a na kraju je završila bez pobjednika 3-3 (1-2).
-
U trećem i posljednjem tekstu u seriji o sigurnim i pravednim granicama planetarnih resursa bavimo se putokazima ostvarivanja ovih progresivnih društvenih i ekoloških ciljeva.
-
Iako smo skloni gastritisom nazvati svaku bol u gornjem dijelu želuca, riječ je o posebnom stanju čija se dijagnoza potvrđuje histološkim pregledom tkiva.
-
Tri školska sindikata koja su u subotu održala prosvjed u Zagrebu zbog nezadovoljstva novim Zakonom o plaćama te sustavom ocjenjivanja poručila su da se njihovi koeficijenti moraju redefinirati i da se mora odustati od postojećeg koncepta ocjenjivanja njihova rada jer je neprovediv.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.