Radna skupina za ustavne promjene brzo odrađuje svoj posao. Jasno se već kristalizira dvotrećinska većina potrebna za izmjenu Ustava, pa bi taj proces mogao okončati i ranije nego se u početku procjenjivalo, piše Novi list

Već u utorak bit će gotov nacrt promjene Ustava, ali to ne znači da će i svi novi članci stupiti na snagu odmah po usvajanju u Saboru. Posebno je zanimljivo da bi moglo doći do odgode primjene odredbe zbog koje je SDP i predložio promjenu Ustava, one kojom se ukida zastara za kaznena djela teškog ubojstva.

Naime, na sjednici radne skupine u petak predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar i bivša premijerka Jadranka Kosor predložili su da kompletne ustavne promjene stupe na snagu 1. siječnja 2014. godine. Argumentirali su to željom da se izbjegnu tumačenja kako se Ustav mijenja da se Josipa Perkovića spasi izručenja u Njemačku.

Kad bi zastara, kojom je obuhvaćeno i ubojstvo Stjepana Đurekovića, bila ukinuta za, recimo, dva tjedna, tada bi se otvorio prostor Državnom odvjetništvu za pokretanje postupka protiv Perkovića i to bi onda, nakon 1. siječnja kad prestaje važiti vremensko ograničenje za primjenu europskih uhidbenih naloga, omogućilo sudu da odbije njemački nalog za nekadašnjeg visokog dužnosnika Službe državne sigurnosti.

Moguće je

- Apsolutno podržavam planirane promjene Ustava, naročito odredbe vezane uz regulaciju referenduma. Ali, kako pojedine stranke tvrde da se s ustavnim promjenama ide isključivo zato da bi se spriječilo Perkovićevo izručenje, predložila sam da one stupe na snagu na dan kad i izmjene zakona o pravosudnoj suradnji. Od početka sam se zalagala za poštivanje europskog uhidbenog naloga, moj prijedlog je bio i amandman na zakon o pravosudnoj suradnji kojim bi se brisalo članak kojim je primjena naloga ograničena na kaznena djela počinjena nakon 2002. godine, rekla nam je Jadranka Kosor zašto misli da bi trebalo pričekati sa stupanjem na snagu Ustava. Jednakim se motivima vodi i Lesar koji je o tome govorio još tijekom saborske rasprave o pokretanju ustavnih promjena.

Predsjednik radne skupine Peđa Grbin (SDP) nije se u petak, iz niz pravnih i političkih razloga, složio s takvom opcijom, no zato je odškrinuo vrata mogućnosti da izmijenjeni Ustav odmah počne važiti, ali bez sporne odredbe o nezastari koja bi stupila na snagu 1. siječnja.

Blizu dogovora

- Rekao sam na sjednici radne skupine da bi razgovor o toj temi trebali ostaviti za kasnije, kako se ne bi opterećivalo daljnji rad na ustavnim promjenama. Ali, imamo primjer zadnjih izmjena Ustava u lipnju 2010., kad je primjena jednog njihovog dijela započela 1. srpnja ove godine, s pristupanjem Europskoj uniji. To je, dakle, moguće, kazao nam je jučer Grbin.

Jadranka Kosor se, kao i Lesar, slaže se s ovakvim rješenjem i smatra da je SDP već praktično pristao na odgođeno nezastarjevanje teških ubojstava. Nije to baš tako, ali izgleda da socijaldemokrati nisu daleko od toga.

- Ako će Lesar i Jadranka Kosor inzistirati na ovome, a bez njihovih glasova nemamo većinu nužnu za promjene Ustava, od kojih su one o referendumu i značajnije nego to ukidanje zastare, nećemo imati izbora. Osim toga, jasno je da mi nikad nismo štitili Perkovića, nemamo mi zaista ništa s njim, rekao nam je jedan SDP-ov dužnosnik.

U toj stranci, istina, još uvijek vjeruju da bi za državu bilo bolje kad bi se Perkovića procesuiralo u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, ali nisu tome spremni podrediti uspjeh ustavnih promjena. A možda bi u slučaju spomenute odgode i HDZ podržao promjene Ustava. Sam Perković ipak ni ovakvim raspletom ne bi ostao bez nade da neće morati u Njemačku.

Zakon o pravosudnoj suradnji propisuje da sud može odbiti europski nalog ako je domaće pravosudno tijelo odlučilo da neće pokrenuti postupak za djelo za koje je izdan nalog ili je kazneni postupak obustavljen. DORH je krajem devedesetih zaprimio dvije kaznene prijave protiv Perkovića zbog organiziranja atentata na Đurekovića, međutim, obje su odbačene zbog nepostojanja osnovane sumnje.

Novi list