Najveće terensko istraživanje, provedeno među 690 LGBT osoba u različitim gradovima u Hrvatskoj, pokazuje da se nasilje i diskriminacija zbog seksualne orijentacije, rodnog izražavanja ili spolnog identiteta nisu smanjili.

U jeku kampanje udruge 'U ime obitelji' za referendum o braku kao zajednici između muškarca i žene koji će se održati 1. prosinca, gotovo nezamjetno prolazi do 6. prosinca otvorena javna rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o životnom partnerstvu, kojim bi se omogućilo ozakonjenje veza LGBT osoba pred matičarom.

'Nasilje i diskriminacija su svakodnevnica za LGBT osobe, dok potreba za pravnom regulacijom obiteljskog života istospolnih parova nikad nije bila veća', smatra psihologinja i aktivistica Zagreb Pridea Marina Milković, koja je radila na jedinom terenskom istraživanju LGBT zajednice u Hrvatskoj.

Naime, istraživanje Zagreb Pridea, provedeno u sklopu europskog projekta Drugačije društvo je moguće, na području Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, Istre, ukazuje da je nasilnog ponašanja prema pripadnicima LGBT zajednice više nego ranijih godina.

'Čak 73 posto ispitanih doživjelo je neki oblik nasilja, od čega 17 posto uključuje fizičko nasilje. Zakonski okvir za zaštitu od diskriminacije i kaznenih djela počinjenih iz mržnje dobro funkcionira, no procesuiranje takvih zločina je problematično.

Samo osam posto osoba je prijavilo policiji da su doživjeli nasilje, što ukazuje na veliko nepovjerenje. Tu je i problem loših iskustava s policijom. Od pedeset i troje koji su takav događaj prijavili, 28 ih je imalo loša iskustva, bilo da se počinitelji ne procesuiraju ili se takav zločin iz mržnje ne prijavljuje kao kazneno djelo već kao prekršaj, a i mali je broj riješenih slučajeva', kaže Milković.

Aktivisti Zagreb Pridea sudjelovali su u izradi nacrta prijedloga Zakona o životnom partnerstvu, čiji predlagatelj je Ministarstvo uprave te je u tijeku javna rasprava o njemu, a aktivni su i u najnovijoj kampanji građanske inicijative 'Glasaj protiv'.

'Više od polovice LGBT osoba bi htjelo registrirati svoju vezu (53 posto) u matičnom uredu kao životno partnerstvo, više od jedne trećine već dijeli kućanstvo s partnerom ili partnericom, što ukazuje na to da postoji velika potreba da se donese zakon kojim bi im se to omogućilo', ističe naša sugovornica.

'Prema istraživanju Zagreb Pridea, 35 posto ispitanih osoba planira imati djecu, a 38 posto ih je odgovorilo da ne znaju, no činjenica je da već imamo najmanje 35 parova s djecom. U Hrvatskoj postoje djeca čiji su roditelji gay i nemaju nikakvu pravnu zaštitu pa bi trebalo osigurati barem neki oblik skrbništva', kaže Milković te dodaje: 'I mi, LGBT osobe, imamo obitelji, koje su raznolike.'

Mišljenja je kako referendum o braku nije samo problem LGBT osoba, nego ima puno širi aspekt jer, kaže, otvara prostor da sutra bude bilo koja druga manjina diskriminirana.

'Žao mi je što se manipulira ljudima i stvara dojam da je to referendum o braku, a nitko ne govori o bračnoj jednakosti u obitelji, samo nastoje da se na jednom višem nivou - kroz Ustav - omalovaži jedna manjina', poručuje članica Zagreb Pridea Marina Milković.