Hrvatska sutra izlazi na svoj treći referendum u povijesti, nakon onih o izlasku iz SFRJ i ulasku u EU. Referendum o ustavnoj definiciji braka kao životne zajednice žene i muškarca prvi je kojeg su inicirali građani, prvi koji je umalo izazvao ustavnu krizu i prvi kojemu je prethodila žestoka kampanja suprotstavljenih strana. Donosimo podsjetnik na inicijativu koja je otvorila prostor za diskriminaciju istospolnih parova, podijelila društvo i ukazala na nedorečenost referendumske regulative.

Potpise za raspisivanje referenduma aktivisti inicijative 'U ime obitelji' počeli su prikupljati sredinom svibnja i u dva tjedna na oko šest tisuća štandova prikupili ih dvostruko više od zakonskog minimuma. Žalili su se pritom da im napadaju skupljače potpisa i odbacivali optužbe da ih financiraju politička desnica i Katolička crkva.

"Donatore ne pitamo koje su vjeroispovijesti, nacionalnosti ili političke pripadnosti", tvrdila je Željka Markić, frontmenica inicijative koju su udruge za promicanje ljudskih prava otvorenim pismima i u početku rijetkim medijskim nastupima optuživale da ustavnom definicijom braka žele zapečatiti diskriminaciju istospolnih zajednica.

Da diskriminatornoj definiciji nije mjesto u Ustavu, tvrdila je odmah Sanja Sarnavka iz B.a.b.a.

"Zato jer je to stvarno temeljno ljudsko pravo. Budimo svi jednaki pred zakonom", kaže Sarnavka.

Dok svi potpisi nisu ni bili prikupljeni, lijevo-liberalno političke opcije obznanile su protivljenje inicijativi, a premijer Zoran Milanović govorio.

"Agresivna grupa ljudi. Pod time agresivna, ne mislim ništa negativno. To su njihove vrijednosti. Vode jedan kulturni rat", poručio je Milanović.

Čim je referendumska inicijativa sredinom lipnja predala potpise Saboru krenule su proceduralne peripetije. Odbor za Ustav slao ih je na provjeru Ministarstvu uprave, a ono prebrojavalo ispravnost uzorka. Trajalo je to cijelo ljeto, do sredine rujna.

"Dobili smo 52 kutije. Negdje oko 18.000 araka na kojima je bilo nešto više od 750.000 - 760.000 potpisa", opravdavao se ljetos ministar Arsen Bauk, a saborski zastupnici s početkom jesenskog zasjedanja krenuli međusobno polemizirati treba li poštovati volju naroda i Ustav automatski mijenjati bude li referendum uspješan ili o tome zadnju riječ ima dvotrećinska saborska većina.

"Zato što smo mi predstavnička demokracija i zato što u istom tom Ustavu piše da odluku o promjeni Ustava proglašava Hrvatski sabor, a ne neko drugo tijelo", tvrdio je Peđa Grbin, SDP-ov predsjednik Odbora za Ustav, prije nego li ga je demantirao Ustavni sud upozorenjem da o volji građana nema što odlučivati Sabor, pa predsjedniku Sabora Josipu Leki i nije preostalo drugo nego da sazove glasanje i utvrdi.

"Potvrđujem da je većinom glasova donesena odluka o raspisivanju državnog referenduma".

Nije ni tu bio kraj proceduralnoj zavrzlami. U jednom tjednu Ustavnom sudu stigla su tri zahtjeva za ocjenom ustavnosti kontroverznog referendumskog pitanja o ustavnoj definiciji braka. Jedan je u ime lezbijskih udruga Ustavnom sudu uručila Sanja Juras.

"Na referendumu se nikada ne bi smjelo odlučivati o ljudskim pravima, a osobito o ljudskim pravima manjina", istaknula je Juras.

No, Ustavni sud je odlučio - referendum se može održati. I kampanja je mogla krenuti. S oltara se uključio i kardinal Josip Bozanić.

"Ako je brak životna zajednica žene i muškarca, onda to nije isto što se želi predstaviti s nekim drugim zajednicama", poručio je Bozanić.

Politička desnica glasno je govorila da misli kao i Crkva, a građanski blok udružen u inicijativi 'Građani glasaju protiv' prozvao inicijativu 'U ime obitelji' da je referendum prvi korak u borbi za osvajanje vlasti radikalno desne političke stranke Hrast. Jedan od mnogih javnih osoba koje su glasno rekle svoje PROTIV bio je filmski redatelj Vinko Brešan.

"Zato treba glasovati protiv. Ako oni pobijede, utirat će nas u grob iz kojeg se nećemo iščupati jako dugo vremena", kazao je Brešan.

Prema svim dosadašnjim istraživanjima javnog mnijenja, premoćnu pobjedu sutra će odnijeti zagovornici ustavne definicije braka kao životne zajednice žene i muškarca, dok protivnicima preostaje vjerovati kako referendumi koji diskriminiraju dio građana, izmjenama Ustava i zakonske regulative uskoro neće biti mogući. I izaći na referendum.