Na 26. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, hrvatski župani su iskazali zabrinutost za sve lošijim stanjem u hrvatskom zdravstvu i neučinkovitim provođenjem procesa sanacije županijskih zdravstvenih ustanova od strane države. Daljnje gomilanje gubitaka, ugrozit će jednaku dostupnost zdravstvenih usluga u svim županijama i favorizirati stanovnike Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita iako svi građani plaćaju jednake poreze. Uz problem sanacije, zahtjeva se i žurna izmjena Mreže hitne pomoći na području Zagrebačke županije.

Župani su izrazili svoje nezadovoljstvo i s ukidanjem podmjere ulaganja u sustave za navodnjavanje, koje Ministarstvo poljoprivrede nije uvrstilo u prijedlog Programa ruralnog razvoja. Takva odluka ministarstva imat će dugoročne negativne posljedice za razvoj hrvatske poljoprivrede i konkurentnosti ruralnih područja budući da se nepovratno gube sredstva iz EU fondova za koje županije imaju pripremljene projekte.

Uz župane hrvatskih županija, sastanku su prisustvovali i predstavnici Udruge poslodavaca u zdravstvu - ravnatelj Mile Klepo te zdravstveni savjetnik Tihomir Strizrep. Naglasili su kako je održivost postojećeg zdravstvenog sustava dovedena u pitanja s obzirom da su se, uz postojeće, nastavili generirati i novi dugovi nakon što je država preuzela sanaciju i upravljanje bolnicama.

„Na zahtjev HZŽ-a Udruga poslodavaca u zdravstvu napravila je analizu poslovanja svih bolnica u prvih devet mjeseci 2013. godine, s posebnim naglaskom na županijske bolnice, koja je pokazala tekuće gubitke od oko 950 milijuna kuna. Kliničke bolnice su sanirane, ali to nije slučaj sa županijskim bolnicama na koje otpada 356 milijuna kuna od ovog iznosa. Odlukom Vlade predviđena su sredstva za sanaciju ovih zdravstvenih ustanova, ali, nažalost, do ona nije provedena do dan-danas i poprilično je neizvjesna," izjavio je Klepo. Ravnatelj Udruge upozorio je kako će trend gomilanja novih dugova zasigurno generirati novih milijardu i pol kuna gubitaka zdravstvenih ustanova, što bi uz sadašnji financijski teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), moglo dodatno opteretiti cjelokupni zdravstveni sustav za novih 3 milijarde kuna gubitaka na kraju ove godine.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić ponovno je zatražio povećanje broja hitnih medicinskih timova na području svoje županije. Naime, nakon objave Mreže hitne medicine Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije našao se u nepovoljnom odnosu prema ostalim Zavodima za hitnu medicinu u Republici Hrvatskoj, a posebno prema Gradu Zagrebu gdje jedan T1 tim (liječnik, medicinska tehničar/sestra, vozač) pokriva prosječno manje od 10 km2 uz istovremen smještaj svih bolnica i klinika u Gradu Zagrebu. S druge strane, u Zagrebačkoj županiji jedan tim pokriva preko 100 km2 bez i jedne bolnice na tom području, s prosječnom udaljenosti do bolnice i većom od 40 km.

„U našoj županiji ima sredina koji nisu dobili nijedan tim i pojedini gradovi i općine moraju za tu potrebu izdvajati dodatna sredstva. Držimo, stoga, kako organizacija hitne medicine nije adekvatna temeljem postojeće Mreže, a izgleda da je slična situacija i u drugim županijama," istaknuo je Kožić, dodavši kako je na današnjem Izvršnom odboru predloženo formiranje tima koji će razgovarati s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem da se u dogledno vrijeme ta Mreža izmijeni.

S druge strane, župan Virovitičko - podravske županije i predsjednik HZŽ-a Tomislav Tolušić govorio je o nelogičnim prijedlozima Ministarstva poljoprivrede u Prijedlogu Programa ruralnog razvoja. „Ministarstvo poljoprivrede je samoinicijativno i bez utemeljenih razloga ukinulo podmjeru ulaganja u sustave za navodnjavanje, isključivši tako županije i njihove spremne projekte kao korisnike EU sredstava za sljedeću godinu. Ukoliko ovakav prijedlog bude usvojen, šteta se procjenjuje i do nekoliko stotina milijuna eura što će zasigurno imati dugoročne posljedice za razvoj hrvatske poljoprivrede i povećanju konkurentnosti ruralnih područja," istaknuo je Tolušić ponovivši da se trenutačno u Hrvatskoj navodnjava samo 1 % poljoprivrednih površina.