Nakon što je Europska komisija predložila ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita i naložila hitan rez od tri milijarde kuna minusa, postavlja se pitanje gdje će država još morati rezati.

Alternative nema, deficit moramo smanjiti: u naredne tri godine ispod tri posto, ponavlja danas i potpredsjednik Vlade, Branko Grčić i najavljuje nove reforme:

"Neke su na prihodovnoj strani, kao što su korekcija međustope PDV-a na 13 posto ili korekcija trošarina, a neke su na rashodovnoj strani, desetak ključnih reformi koje će ovih dana biti posebno predstavljene na Vladi", kaže Grčić.

Strukturne reforme u zdravstvu, obrazovanju, reforme javne uprave, rezanje rashodovne strane proračuna i smanjenje javnog duga- put je koji je zacrtala Vlada. Straha od rezova nema u Ministarstvu zdravlja. Njihov je odgovor: racionalizacija poslovanja uz primjenu masterplana bolnica koji će donijeti godišnje uštede od 400 milijuna kuna, kaže ministar Rajko Ostojić.

"Do nove godine ćemo napraviti redukciju nekih djelatnosti, sve za dobrobit naših pacijenata. Ako na relativno malim zemljopisnim udaljenostima imamo slične djelatnosti pokušat ćemo ih grupirati da bolje iskoristimo opremu i ljudske resurse", poručio je Ostojić.

Prijedlog za smanjenje deficita ima i Laburist Dragutin Lesar: "Veliki broj agencija, ureda i zavoda koji su se u zadnje dvije godine namnožili- jedna stavka, a druga je ukidanje 2. stupa mirovinskog osiguranja kao obaveznog i prebacivanje tog djela u generacijsku solidarnost"

Da je Vlada puno ranije trebala voditi odgovorniju politiku po svim ministarstvima, a ne prebacivati krivnju na prethodnike, smatra HDSSB-ov Josip Salapić.

"Prekomjerni deficit od 17 milijardi kuna opravdavati greškama bivše Vlade, čekati u oporbi osam godina da dođete na vlast snimajući stanje koje je radila bivša Vlada, a ne učiniti ništa dvije godine poslije razlog je, ne za rekonstrukciju Vlade nego odlazak Vlade za prijevremene izbore u Hrvatskoj", poručuje Salapić.

Vladin adut je poduzetnički sektor: rast investicija, ulaganje u znanje i konkurentnost kroz projekte koji se najvećim dijelom financiraju iz europskih fondova.

"Moje će ministarstvo biti zaduženo da koristi EU fondove kako bi potaknulo male i srednje poduzetnike, tako da neće biti značajnijih rezova u ovom djelu poticanja. Ne možemo izbrisati deficit gumicom već moramo pronaći načina kako bi mogli financirati taj deficit koji imamo", poručuje ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Ključ su inovacije. Danas su uručene 15 milijuna kuna vrijedne ponude za sufinanciranje 50 inovacijskih projekata, koje u sklopu petog kruga natječaja provodi poslovno-inovacijska agencija BiCro. Do sad- vrlo uspješno, kaže ravnatelj Agencije, Hrvoje Meštrić

"U prva tri kruga natječaja na tržište je plasiran 21 proizvod sa ostvarenim prihodom preko pet milijuna kuna od komercijalizacije, predane su ili u pripremi 23 patentne prijave, zaposleno je 356 osoba i otvoreno 35 novih radnih mjesta", kaže.

U narednom sedmogodišnjem razdoblju kroz europske strukturne fondove planiraju investirati više od 100 milijuna eura u projekte istraživanja, razvoja i poticanja inovacija.