Slavonske kobasice, paški sir, drniški pršut, zagorski med i mnogi drugi kvalitetni hrvatski proizvodi mogli bi u budućnosti nositi crvenu boju kao oznaku "štetnosti za zdravlje" ako se prihvati prijedlog Velike Britanije koja semaforskim bojama želi označavati prehrambene proizvode, piše vecernji.hr

Britanci to dobrovoljno žele uvesti samo na svome teritoriju, no unutar Europske unije Italija i još deset zemalja, među njima i Hrvatska, protive se takvoj britanskoj ideji.

Tek u pripremi

Crvenom bi se označavala količina masnoća, soli ili šećera koja je "štetna za zdravlje", žutom "manje štetna", a zelenom količina koja je "dobra za zdravlje", no Talijani obrazlažu da bi u tom slučaju čitava mediteranska dijeta, sastavljena od balansiranog miješanja različitih proizvoda, koju UNESCO prepoznaje kao nematerijalnu kulturnu baštinu, bila označena nezdravom!

Mnogi potrošači bili bi obeshrabreni u kupnji proizvoda koji nose crvenu oznaku iako su informacije koje nudi takav "semafor" vrlo pojednostavljene i ne uzimaju u obzir način na koji se različiti proizvodi kombiniraju u jednoj zdravoj dijeti, navode Talijani u svojoj pritužbi. Jučer je u Bruxellesu o ovome raspravljalo i Vijeće ministara poljoprivrede Unije.

- To je uredba koja se tek priprema i na njoj će se još puno raditi. No, nismo skloni označavanju u bojama semafora, ne mislimo da bi to bilo najbolje rješenje. Puno je bolje da proizvodi budu označeni oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla - rekao je ministar Tihomir Jakovina u pauzi sastanka Vijeća.

Lančani efekt

Prema britanskom prijedlogu neki bi proizvod mogao imati tri različite boje: crvenu za, primjerice, masnoće, žutu za soli, zelenu za šećer. Proizvođači bi dobrovoljno sudjelovali u označavanju, no svi vodeći britanski lanci trgovina odabrali su sudjelovati, što stvara pritisak na sve proizvođače. Talijani obrazlažu da bi takva shema mogla izazvati lančani efekt i proširiti se na druge zemlje. Pobornici prijedloga pak tvrde da bi on olakšao kupcima donošenje odluke koja je hrana dobra za njihovo zdravlje.

Prvo edukacija pa tek onda novi propisi

"Semafor" na hrani možda i nije loša ideja, ali je ne treba donositi na ho-ruk. Treba razmisliti, vidjeti kako se sadašnji propisi o označavanju hrane primjenjuju i koliko ih ljudi razumiju u pravilnoj prehrani - kaže mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Kao i većina članica EU, i Hrvatska, tvrdi on, dvoji oko kriterija kolike su to količine da bi se pojedini sastojci u hrani označavali žutom, zelenom ili crvenom bojom. Po njihovu mišljenju, trenutačno bi i gazirano piće i voćni sok imali istu oznaku. Crveno bi upadalo u oči i s većine delikatesa poput sira, kobasica, pršuta i ostalih desertnih proizvoda, što ne znači da su opasni, nego da se pri sljedećem zalogaju možda ne bi trebalo birati proizvod s istom oznakom - objašnjava Katalenić.

Britanci, koji su sve to i inicirali u EU i djelomično i uveli, tvrde da 80 posto njihove populacije razumije vrijednosti nutrijenata u proizvodima, a jedna su od najpretilijih nacija. S druge strane, Francuzi, kod kojih brojni proizvodi ulaze u crveno pa ih i ne žele tako označavati, nemaju problema s debljinom.

- Treba vremena i za prilagodbu i za edukaciju, najmanje do 2020. - kaže Katalenić.

Iako se Britanci već obilno koriste "semaforom" na hrani, hrvatski kralj kulena Tomislav Galović, koji im ga prodaje po 62 funte za kilogram, kaže kako im je od njega zasad dovoljan račun i činjenica da je registriran.

vecernji.hr