Grad Split opasno je ušao u crvenu zonu! Preuzete obaveze, zaduženja i preneseni manjkovi predstavljaju teret teži od 200 milijuna kuna, a samo za 2014. godinu potrebno je, bez pokrića prenesenih manjkova, osigurati 106 milijuna kuna za obveznice dignute 2007. i 2008. godine, aktivirana jamstva za kredit za spas Hajduka te sudske postupke!

Novi proračun postavljen je na nimalo ambicioznih 840 milijuna kuna, što znači da čak četvrtina otpada na dubioze iz prethodnog razdoblja! Ne čudi stoga da će Grad Split za servisiranje obveznica morati pokrenuti postupak dugotrajnog zaduženja radi otplate 30 milijuna kuna koji stižu na naplatu u 2014. godinu. No, to je tek kap u moru. Teška se oluja nadvila nad grad, Split postaje utopljenik kojem će sve teže biti pomoći. Plaće, dubioze i obveze iz prethodnih razdoblja progutat će proračun!

Što sve treba platiti...

Gradonačelniku Ivi Baldasaru na ruku ne ide manjak od 83 milijuna kuna koji mu je ostavio Kerum. Kada je on 2009. godine došao u Banovinu i razdužio HDZ-ovog Ivana Kureta, imao je kud i kamo sretniju situaciju s gotovo 60 milijuna kuna plusa.

Obveza Grada Splita je i osigurati 32 milijuna kuna za pokriće kredita Hajduku po aktiviranim jamstvima kojim će se pokriti zaduženje putem minusa na računu od 23 milijuna kuna i plaćanje ostatka aktiviranog jamstva od devet milijuna kuna. Za sudske sporove morat će se rezervirati čak 46 milijuna kuna, a listi rashoda treba pridodati i 21 milijun kuna za izmještanje Parkova i nasada za zemlju za OŠ Pazdigrad...

Grad Split prodaje imovinu

Baldasar je u gadnoj gabuli jer Grad Split sve više podsjeća na brojne splitske firme koje su završile u stečaju. Pitanje je uopće hoće li novi kredit biti moguć tako da će se deficit prvenstveno nastojati pokriti prodajom imovine! Uvest će se rigorozna kontrola naplate prostora, Baldasar kaže da milosti neće imati za neplatiše. Problem je samo što je kompletno gospodarstvo u Splitu "leglo". Diše se na škrge, a očekuje uredna naplata.

Baldasar tako sve više postaje sanacijski upravitelj Grada Splita, a što i ne čudi jer više od pola proračuna odlazi na dubioze i plaće. Nevolja je i što taj proračun od 840 milijuna kuna realno teži 15 - 20 posto manje, nego što je iskazan. A u takvoj situaciji, Baldasar u potpunosti gubi manevarski prostor i nema za ništa nego za krpanje rupa.

Spaladium arena ogledni obrazac zbog čega ne treba investirati u Hrvatsku

Kao da to nije dovoljno, nad Splitom se nadvila još jedna nevolja, najveća od sviju. Spaladium arena i dalje je bez dogovora bankara, države, konzorcija i Baldasara, a ono što je bitno to je da banke već dvije godine ne dobivaju novac koji im je zagarantiran ugovorom! Dioničari sasvim sigurno teško mogu biti zadovoljni takvom situacijom pa je sve izglednije da će slučaj Spaladium arene postati ogledni primjer za sve strane investitore kada im budu objašnjavali zašto ne bi trebalo investirati u Hrvatsku.