Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti tijekom prošle godine nalazilo se 32,3 posto građana, piše Narodni list

Ovaj se postotak odnosi na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2012. iznosi 15,4 posto.

Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi se na one osobe (u dobi od 0 do 59 godina) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2012. iznosi 16,1 posto.

Prema podacima Ankete stopa rizika od siromaštva u 2012. iznosi 20,5 posto, što prema aktualnom popisu stanovništva govori da u riziku od siromaštva živi oko 874.000 hrvatskih građana. Prag rizika od siromaštva u 2012. za jednočlano kućanstvo iznosi 24.122 kune na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 50.656 kuna na godinu.

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 20,5 na stopu od 30,4 posto. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi čak 45,7 posto.

Anketa o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne uključenosti za Republiku Hrvatsku. Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne uključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici.

Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih kućanstava.

Prema podacima Ankete u 2012. zabilježeno je da 9,7 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a 71,1 posto osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva.

16,2 posto osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan a 67,3 posto osoba ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava.

Sa 20,5 postotnom stopom rizika od siromaštva Hrvatska se nalazi pri dnu popisa europskih zemalja, a jedini su gori Rumunjska (22,6), Grčka (23,1), Bugarska (21,2) i Španjolska (22,2).

Narodni list