Pri spomenu Hrvatske, strancima je prva asocijacija - more. Ne i Kinezima, kojima je za oko zapeo sjeverni dio naše zemlje. Osim u Kumrovcu, sve više ih je i u okolici dvorca Trakošćan, kojem su čak dodijelili i jednu laskavu titulu.

Istraživanje koje je nedavno provela Hrvatska turistička zajednica, među turistima iz sjeverne i srednje Europe, pokazuje da su isti za odmor u Hrvatskoj uglavnom biraju Jadran. Tek rijetki, poput Njemaca i Austrijanaca, za odmor biraju kontinentalni dio naše zemlje. Među njima su Japanci i Kinezi, koji često svraćaju u dvorac Trakošćan, koji su proglasili drugim najromantičnijim mjestom u Europi za sklapanje brakova. Potvrdio nam je to i ravnatelj dvorca Adam Pintarić.

"Japanci povremeno dolaze na obnovu zavjeta vjenčanja, tu kad nas u kapelici. A pogotovo Kinezi, čija platežna moć je veća. Oduševljeni su lokacijom. Rado dolaze, a osnovne informacije su dobili preko interneta. Imamo zanimljivu web stranicu koja ih, uvjetno rečeno, dovlači da dođu sim", kaže Pinatrić.

No, na to se odlučuju samo oni dubljeg džepa. Zanimalo nas je kolike su cijene.

"To je relativno malo. 500 kuna je najam kapelice, a tisuću kuna je najam za fotografiranje. To je uglavnom cijeli trošak, osim naravno ako organiziraju domjenak. Onda troškovi rastu", ističe ravnatelj.

Godišnje ih posjeti između 60 i 70 tisuća posjetitelja. Trakošćan je jedini dvorac u Hrvatskoj čiji interijer nije mijenjan od prijašnjih vlasnika - Draškovića. Danas je u državnom vlasništvu, i to na lokaciji koju Bednjanci zovu.

"Najljepši kemauček na svijetu"Bednjace razumiju rijetki. Danas ih ovim starim narječjem priča tek nešto više od 4 i pol tisuće, što je dvostruko manje nego prije 40 godina. To naslijeđe vjerno čuva i Denis Genc.

"Ukućani ovako pričaju svakodnevno. No kod mlađih generacija to se polako gubi. No sad se u škole uvodi taj bednjanski govor kako bi se sve to ponovno obnovilo", navodi Genc.

Bednjanski se ubraja među najkompliciranije govore kajkavskoga narječja, a svoju posebnost sačuvao je zahvaljujući zatvorenosti i prometnoj izoliranosti bednjanskoga kraja. Kako bi sačuvali govor za buduće generacije, tamošnje lokalne vlasti financirat će izradu bednjanskog rječnika, u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje.