U godini koja nam je na izmaku mnogo se prosvjedovalo - više ili manje uspješno. Na Markovom trgu, ali i diljem Hrvatske, redali su se sinidkati, liječnici, profesori, seljaci, kulturnjaci, željezničari, ali i brojni drugi, tražeći svoja prava i upozoravajući kako će Zakoni koje država donosi imati dalekosežne posljedice.

Pred Sabor i Vladu stali su nezadovoljni: zviždaljke, transparenti, otvorena pisma. Ukazivali su na male ili neisplaćene plaće, štetnosti zakona, potraživali su prava. Posljednji u nizu prosvjeda, onaj protiv novog Zakona o radu, jedini je urodio plodom. Na njegovu su štetnost sindikati upozoravali dobar dio godine, a onda kad je trebao stići na Vladu, iznenadno 'stop' i objašnjenje ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića.

"Uzimamo 'time out' da sjednemo sa svima za stol i razgovaramo o tome kakav trebamo Zakon o radu", rekao je nedavno Mrsić.

U saborsku proceduru će u siječnju, no sindikati nisu zadovoljni. "Loša gospodarska slika, brojke padaju baš kao i radna mjesta, ne cijene se rad ni radnik", kaže Ozren Matijašević.

"BDP ne raste po duhu svetom nego temeljem rada i mjera koje ova Vlada niti zna niti poduzima, a nažalost niti kani poduzeti", poručio je Matijašević.

A vladina ulaznica za oporavak gospodarstva Zakon je o strateškim investicijama, no ni on nije prošao glatko. Civilne udruge porčuju: rasprodaje se nacionalno blago, uništavaju šume i vode. Investicije treba uže definirati, jasnije odrediti kriterije i rokove, kaže GONG.

"Zar je važno da investitor dođe samo s vrećom novaca bez ikakvih pitanja", pitaju se iz GONG-a.

A pune vreće i novčanike provjerava i porezna uprava. Nema više neprijavljenog poreza. Zakon o fiskalizaciji zahvatio je sve, pa i prodavače na tržnici koji su se dosta bunili prilikom uvođenja fiskalnih blagajni, ponajviše zbog loših vremenskih uvjeta, te su tražili moratorij primjene Zakona.

Zadnja riječ ipak je bila ona šefa državnih financija. "Moratorija nema", poručio je ministar finanacija Slavko Linić.

A nema ni kune više kad su u pitanju seljaci. Prošla je i mliječna kriza i ona pšenična. Traktorske blokade diljem zemlje, blokada granice, zazivanje ostavke ministara - ništa nije smekšalo Linića koji je ponavljao kako nema dodatnih poticaja, ni veće otkupne cijene. "Bilo kakav rebalans da povećamo davanja za ministarstvo poljoprivrene nije u planu", isticao je Linić.

A nisu u planu ni veće plaće za zdravstvo zbog kojih su liječnici odbili potpisati kolektivni ugovor. Šef sindikata Ivica Babić ponavlja: "Preživjeli smo mi prvu hrvatsku socijaldemokraciju, preživjet ćemo i drugu", istaknuo je Babić.

Preživljavanju se nadaju i učitelji koji su ostali bez većih plaća i troškova prijevoza pa sad traže smjenu ministra Jovanovića. U zadnjim danima prosinca prosvjedovali su i željezničari, a redali su se i mnogi drugi: HVIDRA zbog najave smanjenja mirovina ratnim vojnim invalidima, a u strahu za radna mjesta glas su digli i djelatnici Zračne luke Zagreb uoči dolaska novog koncesionara. Niz se nastavlja: sindikat Ine, Brodosplita, Dine i Diokija, radnice DTR-a, djelatnici Zagrebačkih cesta, studenti, kulturnjaci.

Na ulici se okušao i cestarski sindikati koji se protivi monetizaciji autocesta. I dok su do sad samo vikali, u idućoj godini bit će konkretniji: traže referendum. Može li sveopće nezadovoljstvo naroda, a koje bi se moglo svesti pod egidu 'svaki tjedan prosvjed jedan' rezultirati velikim prosvjedima poput onih u Kijevu - ostaje vidjeti. Prvi test je početkom godine kad sindikati najavljuju anketu među članstvom, a nakon toga i generalni štrajk.