Uobičajeno za kraj godine i Vlada je podvukla crtu ispod učinjenog i to na području fiskalne konsolidacije, ali i najavila neke nove\stare mjere koje bi trebale rasteretiti prenategnuti proračuni i smanjiti javni dug. Nezahvalan zadatak predstavljanja reformi o kojima slušamo godinama pripao je potpredsjednici Vlade Milanki Opačić.

Očito svjesna da se građanima već diže kosa na glavi na spomen reformi, u čije uspješno provođenje rijetko tko više vjeruje, Opačić je odmah na početku pojasnila:

"Puno puta nas pitate zašto smo s ovim mjerama krenuli tek sada. Ovo nije uopće stvar toga da nismo znali što treba raditi ili da smo prvu godinu bili nepripremljeni. Mi smo zatekli sustav koji je bio potpuno neuređen i nesređen. Da smo s ovim reformama krenuli u sustav koji nije bio prethodno konsolidiran, sve bi bili uništili."

Pohvalila se Opačić mjerama koje u dijelom provedene u prvoj polovici mandata, te onima koje će se provesti do 2016. Do sredine iduće godine sve institucije javnog sektora trebale bi biti obuhvaćene sustavom centralnog obračuna plaća. No, i tu Vlada kasni budući da je ministar financija Slavko Linić uvjeravao da će sve biti gotovo do početka 2014. "Kriv je neuređen sustav koji smo zatekli", rekla je Opačić.

"Mi u hodu to ispravljamo. U ministarstvima nismo imali toliko puno problema, koliko je bilo problema u 5 KBC-ova gdje se jedan zahvat plaćao po jednoj cijeni u Zagrebu, a po drugoj u Split. E pa sad vi to stavite u COP."

Zakoni vezani uz reformu mirovinskog sustava su usvojeni, zakonodavstvo za reformu državne službe je pripremljeno, a reorganizacijom državnih institucija uštedjet će se oko 35 milijuna kuna, pohvalila se Opačić. Velik posao obavljen je, kaže, i na transformaciji državnog inspektorata gdje su se područja nadzora prenijela na ministarstva.

"To je bilo tijelo koje očito nije imalo kvalitetan nadzor i 4o tisuća neriješenih predmeta govori da smo imali opravdanje da transformiramo Državni inspektorat", rekla je Opačić.

Jedna od važnijih dugoročnih mjera je i masterplan bolnica kojim će se redefinirati mreža bolnica što će donijeti uštedu od 400 milijuna kuna godišnje. Opačić uvjerava ovog puta prijeći će iz riječi u djela.

"Oni koji pitaju zašto reforme nisu prije, morali bi pitati zašto reforme u sustavu nisu napravljene prije deset godina jer su građani platili dva master plana. Možemo svi plaćati konzultante, ali negdje treba stati."

Politička odluku vezana uz masterplan bolnica donijet će se do kraka veljače, do kada bi trebala biti gotova i prva faza objedinjena javne nabave.

"Za javnu nabavu na godišnjoj razini troše oko 20 milijardi kuna. Ako uzmemo samo razinu na kojoj se može uštedjeti u zemljama Europske unije, a to je 10%, onda je jasno koliko možemo uštedjeti."

A spomenute mjere uštede bi trebale donijeti u 2015. Svjestan toga ministar financija Slavko Linić na Vladi je predstavio izmjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Prema dosadašnjem država je svake godine rashode trebala smanjivati za jedan posto BDP-a.

"To je pravilo nemoguće ako imate petogodišnju recesiju jer bi onda uzrokovalo veće deficite", kaže Linić.

Dok Vlada ne definira srednjoročni plan prilagodbe uvedena je mogućnost privremenog fiskalnog pravila. Premijer Zoran Milanović na sjednici se osvrnuo na godinu pred nama.

"2014. će biti manje teška, ali će biti manje teška. S punim uvjerenjem kažem da će biti bolja nego ova godina", rekao je Milanović.