Dok Amerikom hara povijesna hladnoća, ostali dio sjeverne polutke, a posebno ovo naše podneblje, doživljava pravo proljeće usred kalendarske zime, no hladnoća bi kod nas mogla stići krajem siječnja. Što se zbiva s vremenom, jesu li ovakve oscilacije uobičajene, pitamo Radu Popadića iz Udruge "Crometeo".

- Meteorološke prilike u Europi i Americi itekako su povezane jer u višim slojevima troposfere nad polarnim područjima kruži polarni vorteks ili vrtlog i on je na našoj hemisferi zimi puno rasprostranjeniji. Rubovi tog vrtloga izgledaju kao valovi i na taj način polarna zračna masa može prodrijeti duboko prema jugu - kaže Popadić.

Sa zapadne strane spušta se hladni zrak sa sjevera, a s istočne se diže topao zrak prema sjeveru, i tako su se Amerika i Europa našle na tim, različitim, sferama utjecaja polarnog vorteksa. Takvo se stanje već tjednima obnavlja u Americi, ali uskoro mu slijedi kraj. No, iako je hladnoća u SAD-u prozvana povijesnom, dosad ni u jednom mjestu na tom kontinentu nije zabilježen temperaturni rekord.

Nisu bili vrhovi planina

Što se našeg područja tiče, i dalje će nas pratiti više proljetno nego zimsko vrijeme, s tim da će sljedeći tjedan biti malo nestabilniji od ovoga. U ostatku Europe, Skandinaviju i Rusiju bi u sljedećem razdoblju trebalo zahvatiti veliko zahladnjenje, a slično se očekuje i kod nas pri kraju siječnja.

Vrlo vjerojatno nakon toplog početka mjeseca takav neće biti i kraj, kada bi trebalo zahladnjeti, no hoće li se to i ostvariti, pričekat ćemo da vidimo još neko vrijeme. Za Dalmaciju vrijedi jedna zanimljivost: snijega na dalmatinskim planinama nije bilo od početka prosinca, što se nije dogodilo posljednjih nekoliko desetljeća.

Slobodna Dalmacija