Proglašavanjem 19 novih kardinala, čije će ustoličenje biti na prvom konzistoriju u pontifikatu pape Franje u veljači, rimski je biskup odgovorio na novu realnost u globalnoj Crkvi i naglasio svoje uvjerenje da ona mora više brige posvetiti siromašnima, navode analitičari zbivanja u Vatikanu.

Franjo je objavljujući imena novih kardinala na nedjeljnom angelusu rekao da dolaze iz 12 zemalja iz svakog kutka planeta "i naglašavaju dubok odnos između Rimske crkve i crkava u svijetu".

Među novoimenovanim kardinalima je 16 kardinala izbornika (mlađih od 80 godina) i trojica kardinala koji zbog dobi neće dobiti prigodu sudjelovati na nekim budućim konklavama.

Ono što prvo upada u oči jest to da samo četvorica kardinala dolaze iz vatikanske birokracije koja je dugo vremena dominirala kardinalskim zborom. Radi se o trojici Talijana - novom državnom tajniku i 'broju dva' u vatikanskoj hijerarhiji Pietru Parolinu, novom prefektu Kongregacije za svećenstvo Beniaminu Stelli, novom tajniku Biskupske sinode Lorenzu Baldisseriju (to je služba koju je donedavno obnašao hrvatski nadbiskup Nikola Eterović, kojeg je Franjo u rujnu uputio za nuncija u Njemačku) i Nijemcu Gerhardu Ludwigu Muelleru, prefektu Kongregacije za nauk vjere, što je dužnost koju je do izbora za papu obnašao njegov sunarodnjak Joseph Ratzinger.

Osim njih četvorice, samo su još dvojica Europljana izabrana među kardinale izbornike, westminsterski nadbiskup Vincent Nichols i nadbiskup Perugie Gualtiero Bassetti.

Desetorica ostalih izbornika stižu iz svih krajeva svijeta. Dvojica od njih, nadbiskup Rio De Janeira Orani Joao Tempesta i nadbiskup Cotobata Orlando Quevedo, dolaze iz dviju najvećih katoličkih zemalja po broju stanovnika, Brazila i Filipina, koje se dugo žale da su premalo zastupljene u kardinalskom zboru.

Kardinalima će postati još četvorica Latinoamerikanaca, Franjin nasljednik na mjestu nadbiskupa Buenos Airesa, te nadbiskupi Manague (Nikaragva), Santiaga (Čile) i biskup Les Cayesa (Haiti), te dvojica Afrikanaca, nadbiskupi Abidjana (Obala Bjelokosti) i Ouagadougoua (Burkina Faso).

U priopćenju u nedjelju Sveta je Stolica naglasila da Franjin izbor kardinala iz Haitija i Burkine Faso "pokazuje brigu za ljude pogođene siromaštvom".

Azija dobiva još jednog kardinala, seulskog nadbiskupa Andrewa Yeom Soo junga, a jedini novi Sjevernoamerikanac u kardinalskom zboru bit će Gerald Cyprien Lacroix, nadbiskup Quebeca.

Novi geografski raspored među kardinalima naglašava promjenu sjever/jug u brojnosti katoličke populacije koja se odvija već desetljećima i najveći joj je dosadašnji simbol izbor za papu Jorgea Marija Bergoglia, kardinala "s kraja svijeta", kako je sam rekao predstavljajući se 13. ožujka prošle godine s balkona bazilike svetog Petra, piše John Allen iz National Catholic Reportera.

Od 1,2 milijarde katolika u današnjem svijetu, dvije trećine ih živi u južnoj hemisferi, a očekuje se da će se taj omjer povećati na tri četvrtine do sredine ovog stoljeća. Izbor novih kardinala ne samo da priznaje realnost razvoja Crkve u zemljama u razvoju, već je i podsjetnik Zapadu koliko danas doprinosi katoličkoj populaciji, tvrdi Allen.

"Jug je ovdje pobijedio", rekao je za Reuters talijanski novinar Andrea Tornielli, autor pedesetak knjiga o Crkvi koji je nedavno intervjuirao papu Franju. "Ovaj će konzistorij pomoći crkvama u svijetu, posebice u Latinskoj Americi, Africi i Aziji. Potrebno je posebno naglasiti Franjinu pažnju Crkvi na Haitiju, zemlji koja je na koljenima zbog siromaštva i katastrofalna potresa 2010.", dodaje Tornielli. Papa je dosad nekoliko puta rekao da želi "Crkvu koja je siromašna i za siromašne".

"Neproporcionalna zastupljenost bogatih zemalja u kardinalskom zboru je nešto što Franjo nastoji ispraviti", kaže Candida Moss, profesorica Novog Zavjeta i ranog kršćanstva na sveučilištu Notre Dame. Za nju to nije iznenađenje. "Pomicanje kardinalskog zbora prema jugu bilo je predvidljivo kao migracija ptica selica zimi", dodala je.

Neki od novih kardinala su dobro poznate figure, čiji se izbor očekivao automatski, ali neki su gotovo nepoznati. Poznato je, međutim, kakve ljude Papa traži, komentira BBC. To su svećenici spremni uroniti u probleme i živote vjernika oko sebe. Franjo se divi svećenicima koji, kako je sam rekao, "mirišu po svom stadu".

"Ovo odražava Franjinu želju da Crkvu učini univerzalnijom i izravna neravnoteže", kaže Gerard O'Connell, novinar Vatican Insidera. "Kod njega vlada drugačija logika. Stara pravila više ne vrijede. Samo četiri imenovanja iz Kurije manje su od uobičajenog i pokazuje da Papa želi prekinuti karijerizam i ideju automatskih imenovanja", zaključuje O'Connell.

Uoči konzistorija 22. veljače, u kardinalskom zboru je samo 106 izbornika, a još će se dva mjesta isprazniti do svibnja, pa je Franjo imenovanjem šesnaestorice novih došao točno do plafona broja izbornika koji je propisao Pavao VI. Europljana će tada među 120 kardinala izbornika biti 59.

Među trojicom kardinala koji ne mogu sudjelovati u izboru pape ističe se ime Lorisa Francesca Capoville. Taj je 98-godišnjak bivši osobni tajnik Ivana XXIII., pokretača Drugog vatikanskog koncila, "dobrog Pape" koji će u travnju biti proglašen svecem.