Dvorana u Gradskoj knjižnici bila je sinoć pretijesna za sve one koji su došli na predavanje dr.sc. Mirka Petrića.

U ciklusu predavanja Javna sociologija Petrić je povezao istraživanja Richarda Floride iz 2002. godine koji je promatrao razvoj sredina u kojem se javlja tzv. ''kreativna klasa'' - liječnici, umjetnici, menadžeri, kompjuterski stručnjaci, itd.

Spomenuta ''klasa'' privlači kapital i odlikuje se talentom, tehnologijom, tolerancijom, a posebno je zanimljiv tzv. ''gay indeks'' odnosno tolerancija prema LGBTIQ populaciji. U pravilu, kreativna klasa povezuje se s pravom na samodefiniranje.

 

Uvod u predavanje bili su video isječci sa Gay pridea u Splitu u lipnju 2011. kada se na Rivi dogodio incident, uz ''sočne'' povike iz onih koji su na sudionike Pridea bacali vodene topove, boce, kamenje.

Petrić je predstavio kartu Hrvatske s rezultatima referenduma (s obzirom da nemamo istraživanje s tzv. gay indeksom ili pak indeksom raznolikosti koji bi uključio mjerenje tolerancije prema različitim rasama, vjerama), te je obrazložio kako je Dalmacija, područje koje čini oko 20 posto naše države, bila ''ZA''.

Usprkos činjenici da je referendum bio politički obojen, pokazalo se da je ''PROTIV'' dio Hrvatske koji bilježi razvijenost, poput Istre, Varaždina. Nešto tolerantniji bili su sami gradovi i otoci. Jedno istraživanje pokazalo je također kako u Splitu nemaju problema ako im je susjed invalid, druge boje kože, vjere, ali najnepoželjniji su susjedi - homoseksualci.

Što je dovelo do ove situacije?

Petrić smatra kako su veliku ulogu imali ideološki aparati države, škola, crkva, te proces retradicionalizacije. Snižen prag prihvatljivosti zapažen je i kroz medije koji su postali instrument javne sfere i pokazuju izrazitu dezintelektualizaciju. Bitan je faktor i tzv. neoliberalna urbanizacija koja je promjenila strukturu stanovništva u gradovima, a svakako je važno spomenuti i krizu koja je pojačala društvene tenzije, posebno u Dalmaciji.

Konzervativna scena neće se lako promjeniti, primjećuje Petrić, dodajući da treba nastaviti istraživanja i društveno djelovati kako bi došlo do akceleracije potrebnih procesa.

Nakon izlaganja povela se i rasprava o tome kako je referendum odrazio sliku odnosa grada i zaleđa, o nedostatku civilnog sektora kao pokretača promjena i akumulacije i angažmana kreativnog kapitala, te se dotaknula ekonomskih prilika i stupnaj tolerancije nekad i sad.