Aplikacijom SocSkrb koja je s početkom godine uvedena u sve centre socijalne skrbi omogućeno je stvaranje jedinstvene baze podataka svih korisnika te preko OIB-a razmjena podataka s drugim institucijama od Porezne uprave Fine, MUP-a i ostalih, kako bi se smanjilo administriranje i spriječilo protupravno korištenje prava na socijalnu pomoć.

Centri raspolažu podacima koji im do sada nisu bili dostupni ili je trebalo dosta vremena da ih pribave, a zahvaljujući aplikaciji do njih sada mogu doći za 30-ak sekundi i utvrditi ima li netko ili nema pravo na socijalnu pomoć, istaknula je ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić na današnjem predstavljanju novog informatičkog sustava u Centru za socijalnu skrb u Dubravi, iz kojega je ova ideja i potekla.

Već prije uvođenja aplikacije, koncem prošle godine pojačanom provjerom, odnosno ručnom revizijom, pronađeno je oko 7000 onih koji nisu imali pravo na socijalnu skrb, a na račun toga uštedjeli smo oko 48 milijuna kuna. Umjesto tih sedam tisuća koji su izgubili pravo, dobili smo novih deset tisuća i te smo novce preraspodijelili na njih. Ako je suditi po dosadašnjoj kontroli i uvođenjem novog sveobuhvatnijega sustava, za procijeniti je da će biti oko 10 posto korisnika kojima u sustavu nije mjesto. Oni koji su protupravno uzimali novac morat će ga vratiti je ćemo protiv njih pokrenuti postupak. Svi koji su varali sustav moraju snositi konzekvence, poručila je Opačić.

Funkcioniranje sustava predstavila je voditeljica Službe za razvoj sustava socijalne skrbi Tanja Žaja. Na propisanom obrascu upisuju se podaci iz OIB-a i u roku par sekundi iz baza Porezne uprave, MUP-a, Fine, dolazi se do podataka o prihodima korisnika, ima li bankovni račun, oročenu štednju, stambenu štednju. Iz MUP-ove baze dolazi se do podataka o vlasništvu automobila i boravišta, a Ministarstva pomorstva prometa i veza o vlasništvu plovila.

Putem podataka iz Fine moguće je vidjeti ima li korisnik ili osoba koja traži socijalnu skrb blokirane račune, a uskoro će biti dostupni i podaci iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjeg klirinškog depozitnog društva o (ne)posjedovanju dionica. Sustav je obuhvatio i socijalne programe jedinica lokalne samouprave za što se godišnje potroši oko 1,5 milijardi kuna.

U bazi se ne mogu vidjeti iznosi na bankovnim računima, već samo ima li račun korisnik ili osoba koja je podnijela zahtjev. S obzirom da su po zakonu dužni prijaviti svu imovinu, nakon što se uspostavi da imaju bankovni račun, štednju, ili automobil pozivaju se u centar kako bi ih se upozorilo na te činjenice. Sustavom su obuhvaćeni i podatci iz Carinske uprave o osobama koje su uhvaćene u carinskom prekršaju prenoseći robu koju bi preprodavali na tržnicama.

Sada kada se već pročulo za novi način rada, mogi ljudi podižu novac iz banke, gase račune, ali takvi najmanje šest mjeseci ne mogu ponovo podnijeti zahtjev za pomoć. Neki su u zabludi, pa kažu da im je to za stare dane, ali moraju osvijestiti činjenicu da je socijalna skrb namijenjena onima koji nemaju ama baš nikakvih ili su im sredstva za život nedostatna, kaže Žaja. Centri provjeravaju imovinu i prihode i svih koji su s korisnikom u zajedničkom kućanstvu.

Po novom Zakonu o socijalnoj skrbi koji je na snazi od početka ove godine uvedena je institucija zajamčene minimalne naknade koja može iznositi do 2900 kuna, a kojom su objedinjene četiri dosadašnje i to pomoć za uzdržavanje, dvije opskrbnine iz nadležnosti Ministarstva branitelja i produžena novčana naknada za nezaposlene.

Zahvaljujući uštedama na račun 7000 protupravnih korisnika koji su izbačeni iz sustava, naknada za samce koja je bila predviđena u visini 600 kuna već je podignuta na 800 kuna.

Novi sustav s radom je počeo početkom godine, a za Ministarstvo socijane politike i mladih izradio ga je Carnet. Njime je obuhvaćen i registar posvojitelja što je olakšalo postupak posvojenja djece.

U sustavu socijalne skrbi je 300 tisuća korisnika, a na njih se godišnje potroši 5,8 milijardi kuna iz državnog proračuna i 1,5 milijardi iz proračuna jedinica lokalne samouprave.