U Hrvatskoj nema ni banke sjemena, ni banke darovanih jajnih stanica, a nema ni registra. Parovi koji su u Ostojićevom zakonu svojedobno vidjeli spas, danas ne vide izlaz za svoje probleme

Milinovićev zakon o medicinski pomognutoj oplodnji bio je katastrofalno loš, Ostojićev je isto katastrofalno loš, ali za nijansu manje. Ovako Zakon o MPO, godinu i pol nakon njegovog donošenja, ocjenjuju u udrugama koje okupljaju parove s problemom neplodnosti, piše Novi list

Zakon koji je trebao povećati uspješnost postupaka medicinski pomognute oplodnje i donijeti reda na hrvatsku MPO scenu, tvrde u udrugama, pokazao se promašenim jer deseci parova ni danas, zbog loše primjene spomenutog zakona, ne uspijevaju realizirati svoju želju da postanu roditeljima.

»Nužno je žurno utemeljiti banku sjemena kako bi otpočeo program heteroinseminacije, ali i osnovati banku darovanih jajnih stanica koju za oplodnju treba u godini barem 500 parova, a među kojima je polovina svih pacijenata koji pomoć traže u inozemstvu. Nužno je odrediti državne zdravstvene ustanove u kojima će se oformiti banka gameta, što, pak, zahtijeva minimalno ulaganje u opremu. Još nemamo ni središnji registar pa će se i ove godine u zdravstvenim ustanovama upitnikom morati prikupljati podaci o trudnoćama i rođenima u postupcima potpomognute oplodnje«. Ovakav je poziv ministru zdravlja i Nacionalnom povjerenstvu za MPO poslao Velimir Šimunić, predsjednik Društva za humanu reprodukciju, još krajem 2010. godine. Isti bi poziv, obzirom na stanje u provedbi aktualnog zakona o MPO, mogao glatko poslati resornom ministru i danas.

SLOVENSKI PACIJENTI DOBIVAJU POVRAT TROŠKOVA

Hrvatska bi država, smatra 32-godišnja Zagrepčanka B.M. koja se od neplodnosti liječi u Češkoj, mogla postupiti kao susjedna Slovenija, i parovima koji sami plate trošak liječenja u češkoj klinici osigurati povrat novca.

- U klinici u Pragu rekli su mi da slovenski pacijenti dobivaju povrat troškova od svog zdravstvenog osiguranja. Nama bi to značilo jako puno, jer u postojećim uvjetima nemamo novac za plaćanje MPO-a vani - smatra ova žena koja novu politiku HZZO-a doživljava kao oduzimanje prava na zdravstvenu zaštitu.

Iz HZZO-a pak poručuju kako se ne radi o tome da biraju neku opciju, već postupaju prema propisima EU prema koji ih obvezuje postupiti kao i druge članice EU.

- Međunarodno pravo jače je od domaćeg prava, a u slučajevima upućivanja na liječenje u države EU, primjenjuje se propis zemlje u koju se upućuje osigurana osoba HZZO-a, kako to predviđaju europski propisi - odgovaraju iz HZZO-a. »Kad je riječ o Češkoj, moramo primijeniti češki zakon koji ima puno više ograničenja od hrvatskog zakona, od dobne granice do mnogih postupaka medicinski pomognute oplodnje koje češke osiguranice plaćaju same, jer su iznad standarda koje pokriva češko zdravstveno osiguranje«, zaključuje se u odgovoru HZZO-a.

U Hrvatskoj nema ni banke sjemena, ni banke darovanih jajnih stanica, a nema ni registra. Parovi koji su u Ostojićevom zakonu svojedobno vidjeli spas, danas ne vide izlaz za svoje probleme.

Štednja na lijekovima

Kako su u srpnju 2013. godine zabilježili u udruzi Roda, lani su u mjesecu lipnju u domaćim državnim klinikama ostvarene četiri MPO-trudnoće, a u istom mjesecu 2012. godine MPO-om je začeto tri i pol puta više beba, ukupno 14. Manjem broju trudnoća, tvrde u udrugama, uzrok je štednja na lijekovima udružena sa zakonom propisanim blagim stimulacijama. Na smanjenje uspješnosti MPO utjecalo je, kažu, zakonsko rješenje po kojem se dozvoljava oplodnja maksimalno 12 jajnih stanica, a ukidaju se postupci kod žena starijih od 42 godine. Liste čekanja su predugačke, stimulacije slabe, a zbog toga malo tko uopće dođe do faze zamrzavanja embrija, upozoravaju pacijentice.

- Neke su stvari u odnosu na Milinovićev zakon nešto bolje, u suradnji s HZZO-om postiglo se povećanje broja postupaka s ranijih tri na šest, te povećanje broja oplođenih jajnih stanica s tri na šest. Dopuštena je mogućnost zamrzavanja zametaka, ali u pogledu doniranih spolnih stanica nije učinjeno ništa. Prema dostupnim podacima, do danas doniranjem spolnih stanica nije obavljen niti jedan MPO postupak. Deseci parova osuđeni su na traženje liječničke pomoći u inozemstvu, a to od ulaska Hrvatske u Europsku uniju košta bitno više nego ranije. Dok je HZZO prije srpnja prošle godine pokrivao kompletan trošak MPO-postupaka koji su dobili odobrenje za liječenje u inozemstvu, sad plaća samo onaj dio koji država gdje se liječenje odvija pokriva svojim državljanima.

- Mnogim parovima danas je u Hrvatskoj nemoguće realizirati MPO postupak, zato i traže pomoć u inozemnim klinikama. Naše klinike nisu opremljene za pohranu doniranih jajnih stanica, u Petrovoj se radi na otvaranju banke sperme, ali to je još uvijek u povojima. Ozbiljan je problem i neanonimnost donatora sperme te činjenica da se doniranje spolnih stanica u nas, kako predviđa zakon, donatorima neće plaćati. Pitam se koja će se žena podvrgnuti hormonskoj terapiji, stimulacijama, aspiraciji, ako od toga nema nikakve koristi - kaže Tihana Lesjak iz Udruge osoba s problemom neplodnosti BETA. S druge strane, upozorava Lesjak, krvnim srodnicima koji bi htjeli donirati spolne stanice unutar svoje obitelji to zakonom nije omogućeno jer donacija po aktualnom zakonu ne smije biti dogovorena.

Skuplji troškovi

Zbog ovakve situacije, deseci parova danas pokušavaju svoj problem riješiti u klinikama u Pragu. Kako većina njih zbog primjene novih EU-pravila mora platiti veći dio MPO postupka u iznosu od 2.000 do 4.500 eura i više, HZZO je nedavno preporučio referentnom centru u Klinici za ženske bolesti i porode da preporuči kliniku u inozemstvu koja bi bila financijski povoljnija za parove iz Hrvatske. To se, svjedoče u udrugama, još nije dogodilo, a teško da će liječnici iz Petrove moći preporučiti bolju ustanovu od čeških klinika.

- Osobno, nisam našla ni jednu kliniku pogodniju od češke. Oni to rade dugo, praksa im je usklađena s našom, stalnim pacijentima spremni su dati i popust. Tražiti doniranje jajnih stanica u Belgiji, Velikoj Britaniji ili Irskoj puno je skuplje, a skuplji su i popratni troškovi puta i smještaja - zaključuje Lisjak.

S Ostojićevim zakonom nisu zadovoljni ni u udruzi Rode, čija evidencija trudnica ukazuje na pad broja trudnoća za gotovo 40 posto. Razlog vide u smanjenoj cijeni koju HZZO plaća za postupke MPO, jer je ranije pokrivao 15.000 kuna, a sad nešto više od 8.000 kuna, te u smanjenom broju postupaka i slabijim stimulacijama.

- To predstavlja neadekvatan način liječenja neplodnosti, i njime nikako ne možemo biti zadovoljni - upozorava Klaudija Kordić iz Roda. Resornom ministarstvu predbacuju i što unatoč zakonskom roku od šest mjeseci do danas nema centralnog državnog registra gdje bi se svi postupci sa svim relevantnim parametrima vodili elektronski na jednom mjestu. »Nažalost, stječemo dojam da se prave brojke jednostavno ne žele ili ne mogu prikazivati, pa tako ne znamo ni uspješnost takvih postupaka u Hrvatskoj niti broj ukupno rođene djece«, upozorava Kordić. U Rodama velikim nedostatkom smatraju potpunu zabranu liječenja žena koje su navršile 42 godine na teret HZZO-a, te duge liste čekanja, čak i dulje od godinu dana.

Novi list