Kopno i more prirodnog rezervata Malostonskog zaljeva treba gledati nedjeljivo. Sve aktivnosti u toj zoni mogu utjecati na fitoplankton i razvoj marikulture. Stoga podržavamo gradnju na južnim padinama Pelješca, jer su za turizam atraktivnije, a štete na ekosustav puno manje.

Tko i zašto traži izgradnju na neatraktivnijim i manje osunčanim padinama Pelješca? - upitao je ravnatelj Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr. Valter Kožul na konferenciji za novinare sazvanoj jer je Dubrovačko-neretvanska županija uputila u postupak Prijedlog izmjena Prostornog plana radi izgradnje turističkih objekata na području Dube Stonske i iznad uvale Bjejevica, ukupne površine 13 hektara i kapaciteta 550 kreveta.

Znanstvenici su ustvrdili da na kvalitetu proizvoda marikulture, osobito školjki, utječu atmosferske oborine koje se prirodnim putem slijevaju sa sjevernih obronaka poluotoka Pelješca. To je povijesna, prva zona zaštite, i ako se ona poremeti, uništit će se školjke koje se tu uzgajaju još od rimskog doba.

'Duba Stonska'

Studija pokušava bez znanstvenih kriterija prikazati da nema utjecaja na ekologiju i tako omogućiti razvoj projekata u vrijeme kad je država gladna investicija. Međutim, krčenje makije, gradnja pristupnih cesta, a potom otvaranje novih plaža i priveza za luksuzna plovila, velika buka i nove vrste bilja koje će se posaditi utjecat će na fitoplankton te na kvalitetu školjaka u Malostonskom zaljevu, koji je proglašen zaštićenim područjem.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li ta uprava prihvatiti prijedlog prenamjene prostora ili prihvatiti argumente 23 znanstvenika dubrovačkog Instituta, koji su zvanja stjecali i znanstvene radove radili upravo u Malostonskom zaljevu.

Projekt "Duba Stonska", čiji je investitor tvrtka "Ilirija četiri" d.o.o., predviđa izgradnju turističkih zona i razvitak naselja obalnog područja Malostonskog zaljeva Duba Stonska, Luka, Hodilje i Mali Ston. Kako je predviđeno, turistički kapaciteti gradili bi se na samo tridesetak hektara u uvali Bjejavica, dok će ostale površine od oko 400 hektara služiti za razne rekreacijske sadržaje, što je svjetski turistički trend.

Investitori ističu, a s njima se slažu i brojni Stonjani i Pelješčani, da nema opasnosti za Malostonski zaljev jer se gradnja hotelsko-turističkih kapaciteta planira u zakonom propisanim gabaritima kilometar dalje od mora.

Projektna tvrtka "Ilirija četiri" d.o.o., čiji su osnivači dva nizozemska investicijska fonda s mješovitim američko-engleskim kapitalom, vlasnica je zemljišta u Dubi Stonskoj, gdje je 2007. kupila površinu od 418 hektara.

Zemljište se prostire iznad uvale Bjejevica u Malostonskom zaljevu i obuhvaća sjevernu padinu brda Zjat, poluotok Ponta nedjelja te područje oko zaseoka Rusan i brda Kulina.

Projekt "Duba Stonska", kad se dovrši, predviđa oko 2000 postelja, a kompletnim projektom zaposlilo bi se više od 400 radnika, što bi pridonijelo razvoju Pelješca koji bilježi trend iseljavanja. Stoga su mišljenja Pelješčana ipak drukčija.

Gdje će kanalizacija?

- Ni u koga nemamo povjerenja. Do sada smo izvarani i sve su promjene išle na štetu školjkara. Ono što je javno prezentirano ne bi škodilo školjkarstvu i marikulturi, ali ako ti hoteli okrenu kanalizaciju u more, bit će problema - kazao nam je školjkar iz Luke Mato Franušić.

- Valjda stručnjaci znaju što rade. Na terenu je malo informacija i ne znam što bih rekao. Ne bi bilo dobro da nas školjkare ugrozi razvoj turizma. Najbolje bi bilo kad bi se obje djelatnosti razvijale zajedno - kazao nam je školjkar Ante Mihočević.

I načelnik općine Ston Vedran Antunica u ovom projektu ne vidi ništa sporno.

- Mi moramo živjeti i raditi. Riječ je o ozbiljnim investitorima, koji su uložili značajna financijska sredstva u otkup zemljišta na tom području. Moram naglasiti da se izrađuje i strateška studija utjecaja na okoliš, koja će dalje usmjeravati ovaj projekt - zaključio je načelnik Antunica.

Slobodna Damacija