Uz sutrašnji Međunarodni dan socijalne pravde glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon uputio je poruku u kojoj je sve zemlje pozvao na zajedničko uravnoteženje globalne ekonomije i izradu novog društvenog ugovora za 21. stoljeće, koji će voditi k većoj socijalnoj pravdi i budućnosti kakvu želimo.

Socijalna pravda temeljno je načelo mirnog i naprednog suživota unutar i između nacija, a promičemo je uklanjanjem prepreka na koje ljudi nailaze zbog svojeg spola, dobi, rase, nacionalnosti, vjere, kulture ili invalidnosti, stoji uz ostalo u poruci glavnog tajnika UN-a.

Na sutrašnji dan upozorila je i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, ističući da su danas u Hrvatskoj socijalna prava ugrožena objektivnim utjecajem ekonomske krize, ali i posljedicama reformskih procesa.

Beskućnicima se treba osigurati bolja socijalna integracija, a starijim i nemoćnim osobama bolja socijalna zaštita, koja između ostalog uključuje i dostupnost potpore u vlastitom domu, poručila je Vidović u priopćenju.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da u svijetu ima oko milijarda beskućnika, a da svakodnevno umre njih 50 tisuća.

U Hrvatskoj se o beskućnicima počelo govoriti tek odnedavno, a s obzirom da nema sustavnoga praćenja te kategorije građana paušalno se procjenjuje da ih je između 500 i 700.

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 20,5 posto i dalje je jedna od najviših u Europi, a veliki dio građana živi u uvjetima teške materijalne oskudice i ne mogu zadovoljiti temeljne životne potrebe, navodi u priopćenju udruga Pragma koja se bavi socijalnim aktivnostima.

Hrvatska, dodaje se, izdvaja čak 9 posto manje svog BDP-a za socijalnu zaštitu od drugih zemalja Unije gdje to izdvajanje iznosi prosječno 29,4 posto i to posebno u području zdravstva, starosti i stanovanja. Stoga je potrebno stalno naglašavati promjene u uređenju društva gdje unaprjeđenje i poštivanje socijalnih prava treba shvatiti kao razvojni standard i socijalnu investiciju, a ne kao trošak, drže u Pragmi.

Hrvatska, a na to upozorava i pučka pravobraniteljica, još uvijek nije ratificirala dva važna dokumenta u području socijalnih prava: Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih naroda te Revidiranu Europsku socijalnu povelju Vijeća Europe. A to bi pružilo nove instrumente za jačanje socijalnih prava u svakodnevnom životu hrvatskih građana.

Ratificiranjem Fakultativnog protokola omogućio bi se lakši pristup u ostvarivanju prava na adekvatno stanovanje, prehranu, vodu, zdravlje, socijalnu sigurnost i obrazovanje, dok je Revidirana socijalna povelja posebno relevantna za ostvarivanje radničkih prava koja su danas izuzetno aktualna, ističe Vidović.

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se od 2007. nakon što su tu odluku na Općoj skupštini UN-a jednoglasno podržale 192 članice prepoznavši potrebu ujedinjavanja međunarodne zajednice za iskorjenjivanje siromaštva.

Pod pojmom "socijalna pravda" podrazumjeva se koncept društva prema kojemu se pravda može ustanoviti jedino ako se odražava kroz sve njegove aspekte, a ne samo kroz jednakost pojedinca pred zakonom.

Pojam pravde u uskoj je vezi s pojmom prava, a oba koncepta za cilj imaju zaštitu jednakosti među ljudima što predstavlja jedan od općih ideala u reguliranju odnosa unutar socijalne zajednice.

Pojam "socijalna pravda" prvi put koristi 1840. sicilijanski svećenik Luigi Taparelli d'Azeglio, a u središte dolazi razvojem tržišne demokracije i demokratskih sustava i potrebom reguliranja socijalnih odnosa unutar države, spominje u svojim radovima profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Damir Ljubotina.

Prema istraživanjima EU-a procjenjuje se da 1,3 milijarda ljudi u svijetu živi u siromaštvu, a od toga su 70 posto žene i djevojčice. U zemljama EU siromašnih je oko 80 milijuna.