Famozni ZERP, hrvatski gospodarski pojas koji u praksi nikad nije zaživio, bez sumnje je, po mišljenju mnogih stručnjaka, a da ne spominjemo ribare, otočane i ostale građane, jedan od najvećih promašaja hrvatske politike.

Jedna od izravnih posljedica nebrige hrvatske države za provedbu ZERP-a jest devastacija Jabučke kotline - jednog od najvažnijih jadranskih mrijestilišta mnogih morskih vrsta poput oslića, škampa, muzgavaca, lignjuna, grdobine, područje posebno bogato zubacima - koju konstantno i neracionalno izlovljavaju uglavnom talijanske ribarske flote. To je prouzročilo goleme probleme hrvatskoj ribarskoj industriji, a koćarski ribolov, na primjer, zbog toga je u kolapsu.

Milanović je odbio raspravu

Iako su stručnjaci nudili brojna rješenja kako zaštititi područja oko Jabuke, od proglašenja punog gospodarskog pojasa pa do inicijative Euromediteranskog foruma za proglašenjem dijela Jabučke kotline morskim područjem pod posebnom zaštitom od mediteranskog interesa - SPAMI, vladajuće garniture su uporno odbijale bilo kakvu inicijativu takve vrste! Ni preporuka Europske komisije da Hrvatska proglasi gospodarski pojas nije shvaćena ozbiljno, a sam premijer Zoran Milanović odbio je raspravu o toj temi, smatrajući da je to završena priča.

Neslužbeno, iz takvog se stava moglo iščitati kako se političari često unaprijed vade iz bilo kakve borbe za proglašenje gospodarskog pojasa na način da smatraju kako Talijani, radi svojih interesa, to neće dopustiti. No, inicijativa koju su s Euromediteranskim forumom pokrenule upravo talijanske institucije, na skupu koji je održan u Anconi krajem prošle godine, vjerojatno će "preskočiti" bezbrižni stav hrvatskih vlasti i Jabučku kotlinu zaštititi po izravnom naputku Europske komisije!

O tome nas je informirao prof. dr. Alen Soldo, član Euromediteranskog foruma i predstojnik studija morskog ribarstva na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.

- Sastanak u Anconi je zapravo početak projekta AMER (Adriatic Marine Ecosystem Recovery) kojemu je cilj oporavak preiskorištenog morskog ekosustava Jadrana. Ideja je pokrenuta još na američkom sveučilištu Stanford, a zahvaljujući talijanskim kolegama koji rade na Stanfordu, Jadran je označen kao idealan za takvu inicijativu. Kako je to bila samo ideja bez nekih detalja, Euromediteranski forum je predložio već razrađenu inicijativu o zaštiti hrvatskog dijela ZERP-a.

Nakon višednevne rasprave, na kojoj su sudjelovali mnogi talijanski i strani stručnjaci, inicijativa EMEF-a prihvaćena je u potpunosti - uvodno će dr. Soldo, te objašnjava kako bi se prema projektu, u tom području, kao i dijelu talijanskog ekološkog pojasa koji graniči s našim ZERP-om, potpuno zabranilo koćarenje.

‘Sindrom turista'

To je područje najznačajnije mrijestilište i rastilište pridnenih vrsta u Jadranu pa ne treba previše objašnjavati što bi to značilo za oporavak Jadrana, a tako i ribarstva u cijelosti. Pri tome je značajno što su brojni talijanski stručnjaci prepoznali važnost trenutka, jer je svima poznato kako su prošle godine talijanski ribari imali najduži lovostaj u povijesti, upravo stoga što je to područje već dugi niz godina preiskorištavano.

Kako u hrvatskom ZERP-u uglavnom rade Talijani, jasno je da bi zaštita toga područja najviše pogodila njih, pa je od krucijalne važnosti da talijanska strana dobro objasni prednosti zaštite svojim ribarima, jer će i oni imati velike koristi od toga.

S druge strane, važnost zaštite tog područja je našim ribarima odavno jasna, a to se vidi i iz činjenice da za ovakvu inicijativu imamo podršku brojnih ribarskih grupacija. Iz tog područja dolazi do "prelijevanja" ribe i drugih morskih organizama u naše teritorijalno more, pa bi to našim ribarima značilo da bliže svojim matičnim lukama čekaju dolazak većih, odraslih primjeraka.

- Poznavajući cijene goriva te razlike u cijeni organizama s obzirom na njihovu veličinu, vrlo je jasna ekonomska računica takve zaštite - navodi dr. Soldo, konstatiravši kako državne administracije, naročito hrvatska, nemaju nikakav interes da rade po tom pitanju.

Jedna od najvažnijih odluka projekta je da se državne administracije preskoče te da se razrađena inicijativa uputi direktno Europskoj komisiji. Kako područja van teritorijalnog mora spadaju pod nadležnost Komisije, to znači da ona može samostalno donijeti odluku i uputiti je državama na izvršenje. Time bi zaobišli konstantno opstruiranje naše administracije i njihova uloga bi se svela samo na implementiranje propisa koje donese EK!

- Žalosno je da tako moramo postupati, ali s obzirom na "sindrom turista" kod naših političara, koji simbolizira totalnu nebrigu o moru, osim u ljetnim mjesecima, ovo je jedini mogući način - zaključuje Soldo.

Slobodna Dalmacija