Više nameta za zdravstvo uz nižu razinu zdravstvene zaštite, niže plaće liječnika i siguran kolaps zdravstvenog sustava, rezime je promjena koje rebalans državnog proračuna za 2014. godinu donosi u proračunu HZZO-a, piše Narodni list

Uz master plan bolnica koji nikako da ugleda svjetlo dana, neuspješnu sanaciju bolnica usprkos kojoj se i dalje gomilaju milijunski gubici u okvirima nedovoljnog financiranja, 715 milijuna kuna novih rezova sasvim će sigurno upokojiti sustav javnog zdravstva kakvog ga poznajemo od vremena dr. Andrije Štampara.

Novi rebalans, donesen da bi privremeno zadovoljio naloge iz Bruxellesa, ostavit će dugotrajne posljedice - snižavanje standarda zdravstvene zaštite, povećanje opterećenja na gospodarstvo te dodatno kresanje liječničkih plaća, a samim tim i još veći egzodus zdravstvenog kadra, kojega ionako manjka.

Povećani nameti

U srijedu objavljeni rebalans državnog proračuna potvrdio je vijest kojom će se nastaviti urušavanje zdravstvenog sustava. Vlada je u sklopu rebalansa uzela još oko 715 milijuna kuna Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Od toga su naknade građanima za bolovanje i porodiljni dopust smanjene za po 100 milijuna, a 500 milijuna je smanjenje zdravstvene zaštite obaveznog zdravstvenog osiguranja. Na dopunskom osiguranju također se smanjuje još 5 milijuna, a dodatnih 10 milijuna na stavci isplata osiguranja za bolovanja. Kako je već najavljeno, od 500 milijuna kuna manje za zdravstvenu zaštitu, najviše je rezano izdvajanje za bolnički sustav - gotovo 300 milijuna kuna.

Obzirom da se već sa sadašnjim sredstvima, pa i uz pomoć sanacijskih upravitelja i žestokog režima štednje, bolnice ne uspijevaju pokriti iz dostupnih sredstava i nastavljaju stvarati gubitke, pitanje je - kako uopće mogu opstati s još manje novca. Odgovor na to pitanje nemaju niti u Vladi čiji je očito cilj ovakvog rebalansa bio zadovoljiti zahtjeve iz Bruxellesa i brojčano uskladiti proračun, bez ikakvih doticaja s realnim stanjem i posljedicama. Iako se sredstva za osnovno poslovanje zdravstva smanjuju, namet građanima i gospodarstvu za taj sektor se povećava. Naime, 1. srpnja prošle godine Vlada je donijela "dugoročnu" odluku kojom je smanjila doprinose na zdravstvo s 15 na 13 posto, kao pomoć gospodarstvu. Sada se taj namet vraća na 15 posto od bruto plaće, što bi građane i gospodarstvo trebalo opteretiti s dodatnih 1,1 milijarde kuna - koliko je procjena povećanja prihoda u proračunu na stavci doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Zadarska Opća bolnica

U provođenju ovih rezova, HZZO će već početkom travnja s bolnicama potpisati nove ugovore, s manjim iznosima financiranja. Kako je nedavno najavio ravnatelj HZZO-a Siniša Varga, uštede u bolničkom sustavu trebale bi se postići promjenom načina plaćanja, sa sadašnjih godišnjih limita, na mjesečno plaćanje isključivo po obavljenoj usluzi - za što još uvijek nikome nije jasno na koji bi način zapravo trebalo donijeti uštede, jer potrebe bolnica sigurno su veće i od sadašnjih limita.

Da sanacija bolnica ne ide planiranim tijekom bilo je vidljivo već kratko nakon što su poslovanje preuzeli sanacijski upravitelji, koji usprkos silnom trudu nisu uspjeli zaustaviti gomilanje gubitaka. Na primjeru zadarske Opće bolnice postalo je jasno da sanacija, osim relativnog uspjeha u reorganizaciji i kresanju dijela troškova, nema smisla, jer osnovne potrebe bolnice jednostavno nije moguće smanjiti bez zadiranja u standard zdravstvene zaštite.

Zabrinutost zbog problema s Općom bolnicom iskazali su i u Zadarskoj županiji koja je s najboljom vjerom prepustila državi upravljanje. No, kako je nedavno naglasio i župan Stipe Zrilić, još nije sanirana niti kuna prijašnjeg dugovanja i još su dugovi povećani za 32 milijuna kuna otkako je počela sanacija, a u isto vrijeme su liste čekanja produžene.

Umjesto da se stanje u Općoj bolnici Zadar popravlja, ono je sve gore, no treba istaknuti da se po tome zadarska bolnica ne ističe u odnosu na druge. Sanacija kao projekt u hrvatskim bolnicama ne uspijeva nigdje, i dalje se stvaraju novi milijunski dugovi, jer jednostavno bolnički limiti koje određuje HZZO nisu dovoljni za normalno poslovanje.

Potvrđuje nam to i sindikalna povjerenica u zadarskoj bolnici dr. Milka Hoti Matešić.

-Bolnice i dalje posluju s gubicima, uštede se rade na svakom koraku i to vidimo i mi i pacijenti, a ne znam na čemu više mogu štedjeti. Imamo zdravstveni sustav koji je neučinkovit, vrlo je skup, imamo liste koje su veliki problem, sa smjenskim radom te se liste dodatno povećavaju i naše zdravstvo zapravo tone. Ako kirurški konac od Jonhsona u njemačkoj državnoj bolnici košta sto eura, toliko on košta i kod nas, a jedina je razlika što se operacija u Njemačkoj bolnici plaća 3.000 eura, dok nama HZZO takvu operaciju plaća 2.000 kuna i normalno je da smo u startu gubitaši. Pođite od toga da je Hrvatska prva u svijetu po broju transplantacija, a za tako nešto trebate imati izuzetno jak i educiran transplantacijski tim. Mi imamo vrhunske stručnjake, kod nas se rade suvremena medicima, no traži se da cijena takve medicine bude višestruko manja nego u svijetu i to je jednostavno neprovedivo. - zaključuje Dr. Hoti Matešić.

Mrčela: Sanacija je uspješna

Sanacijska upraviteljica zadarske Opće bolnice Mirjana Mrčela pak smatra kako prijedlog rebalansa državnog proračuna i sanacijski programi polaze od iste koncepcije - smanjenja rashoda, a da se istovremeno ne smanjuje obujam i kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite.

Isto tako ističe kako je bolnica za vrijeme sanacije povećala obujam poslovanja i primila 6,9 posto više pacijenata te kako je odrađeno 7,9 posto više pregleda na godišnjoj razini.

-Obzirom da je ustanova sve ovo ostvarila uz prihode od 5,97% manje u odnosu na one ostvarene u 2012.godine i da su provođenjem mjera sanacije ukupni materijalni izdaci smanjeni za 3,64%, a rashodi za zaposlene za 2,59%, držimo da će ona i u uvjetima nakon donošenja rebalansa državnog proračuna pružati jednaku, ako ne i veću razinu zdravstvene zaštite. - zaključila je Mrčela. Dodala je još kako se Bolnica namjerava uklopiti u Master plan i prilagoditi svoje krevetne kapacitete preraspodjelom akutnih kreveta u korist kreveta dnevne bolnice i produženog liječenja.

Narodni list