Službenica Ministarstva obrane (MORH) koja je poslodavca tužila zbog moguće diskriminacije temeljem spola i dobi, dobila je prvostupanjski spor u kojem je utvrđeno kako joj je uskraćeno pravo na jednako postupanje.

Poslodavac bi joj tako, prema prvostupanjskoj nepravomoćnoj presudi trebao isplatiti nešto više od 130.400 kuna. Riječ je o iznosu koji bi, prema mišljenju suda, službenica bila dobila kao stimulativnu otpreminu, da je u ožujku 2012. godine, kao što je htjela, otišla iz MORH-a. S obzirom da joj je MORH ponudio znatno manji iznos, ona je tužila poslodavca, i ako presuda postane pravomoćna, unatoč tome što još uvijek radi u MORH-u, dobit će spomenuti iznos.

Prijelazno razdoblje

U ovom slučaju službenica je ostala raditi u MORH-u nakon što je utvrdila da joj poslodavac, zbog činjenice da ima pravo na starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju, neće isplatiti propisanu poticajnu otpremninu već otpremninu u visini tri proračunske osnovice na koju ima pravo radnik koji odlazi u mirovinu. Da model poticajnih otpremnina MORH-a predstavlja izravnu diskriminaciju temeljem spola »suprotnu jamstvu jednakih plaća za rad jednake vrijednosti žena i muškaraca«, među ostalim je u siječnju prošle godine zaključila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ocjenjujući, na zahtjev Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika te dvije službenice MORH-a, usklađenost sustava poticajnih otpremnina MORH-a propisan Odlukom o visini otpremnine za državne službenike i namještenike.

Službenički sindikat je ovih dana zatražio pomoć i od Kolinde Grabar Kitarović, pomoćnice Glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Mole je da »sukladno NATO standardima na području ravnopravnosti spolova« pruži pomoć ženama »na službi u MORH i OSRH, kako bi se diskriminirajuća praksa konačno prekinula«, odnosno da informira Sindikat o tome je li politika diskriminacije po spolu unutarnja stvar članica NATO-a ili na razini saveza postoje smjernice i standardi kojima članice trebaju udovoljavati.

O mogućoj diskriminaciji žena u MORH-u i Oružanim snagama u procesu preustroja i racionalizacije pisali smo u nekoliko navrata. Naime, temeljem Odluke o visini otpremnine za državne službenike i namještenike MORH-a i Oružanih snaga kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjenja snaga, ženama koje su u 2012. godini ispunile uvjete za odlazak u mirovinu po prijelaznim zakonskim uvjetima, obrambeni sustav je uskratio poticajnu otpremninu ukoliko su proglašene viškom radne snage. U to doba uvjete za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju ispunjavala je žena s navršenih 60 godina i šest mjeseci života. No, to ne znači da je radnica koja je te uvjete ispunila trebala i otići u mirovinu, jer može raditi do 65 godine života. MORH je ženama koje su ispunile uvjete za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju, a koje je pritom proglasio viškom ili su se same javile da žele otići iz službe uz poticajnu otpremninu, poticajnu otpremninu uskratio smatrajući kako imaju pravo isključivo na redovnu otpremninu za odlazak u mirovinu.

Korištenje »blagodati«

Općinski sud u Karlovcu, koji je presudio u korist službenice, među ostalim je zaključio kako tužiteljica u vrijeme donošenja Odluke o visini otpremnine, nije ostvarila pravo na starosnu mirovinu jer nije navršila 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Pritom uvažava činjenicu da postoji prijelazno razdoblje, ali ističe kako žena može sama odlučiti »hoće li koristiti tu blagodat«. No, u aktima MORH-a sud ne vidi elemente diskriminacije, već utvrđuje kako je riječ o nejednakom postupanju. Naime, i žene i muškarci u sustavu mogu raditi do 65 godina života, ali samo muškarci imaju pravo na poticajnu otpremninu i prije no što navrše te godine života, a to u konkretnom slučaju znači da je ženi povrijeđeno pravo na jednako postupanje.

Novi list