Ukrajina je optužila Rusiju da je vojno zauzela njezin teritorij, razmjestivši 80 vojnika, helikoptere i oklopna vozila u selu smještenom s druge strane administrativne granice između poluotoka Krima i kontinentalnog dijela Ukrajine.

 

Ukrajinski ministar vanjskih poslova traži "hitno povlačenje" snaga te prijeti da će odgovoriti "svim sredstvima kako bi zaustavio rusku vojnu invaziju". Istodobno rusko ministarstvo unutarnjih poslova u subotu izvješćuje kako Rusija razmatra "zahtjeve za obranom mirnih građana" u Ukrajini

Prije dva tjedna ruski je parlament odobrio zahtjev predsjednika Vladimira Putina da razmjesti oružane snage u Ukrajini da bi se ondje zaštitilo većinsko rusko i rusofono stanovništvo, nakon što je s vlasti poslije velikih prosvjeda svrgnut ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič.

"Rusija neprestano prima brojne zahtjeve za obranom mirnih građana u Ukrajini i razmotrit će ih", stoji u priopćenju ministarstva.

Nakon razgovora u petak s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Moskva nema i ne može imati planove o invaziji istočne Ukrajine. No njegovo je ministarstvo izvijestilo i kako Rusija zadržava pravo da obrani svoje sunarodnjake.

Vođa krimskih Tatara Mustafa Džemilev u intervjuu za Reuters rekao je kako osuđuje održavanje sutrašnjeg referenduma o tomu hoće li se poluotok pridružiti Rusiji te ga nazvao "rušenjem elementarne logike i demokratskih načela". Ponovio je da članovi njegove zajednice neće u nedjelju izaći na biralište.

70-godišnji Džemilev rekao je da krimski Tatari, koji su čvrsto podupirali postsovjetsku ukrajinsku državu, ne vjeruju obećanjima o dobrobiti koju bi im donijeli novi krimski proruski orijentirani čelnici.

Tatari, kazao je, strahuju da će biti mete novih napada, a možda i novih masovnih deportacija, poput onih prije 70 godina, za vrijeme sovjetskog razdoblja. "Krimski Tatari sustavno su podupirali ukrajinski teritorijalni integritet i neprestano otvoreno istupali protiv proruskog separatizma i pretpostavljam da bismo zbog toga mogli biti glavna meta... ukoliko Krim postane dio Rusije." "Članovi zajednice krimskih Tatara strahuju da bi opet moglo doći do deportacije. Borili su se za povratak u svoju domovinu punih 50 godina i smatraju da bi bilo bolje umrijeti ovdje nego se suočiti s potencijalnom novom deportacijom".

On smatra i da je nasilje između krimske etničke većine - Rusa i muslimanskih Tatara također moguće. "To se ne može isključiti. Prema informacijama kojima raspolažemo bande koje sebe nazivaju jedinicama za samoobranu ponašaju se vrlo bahato. Dosad nisu napali nikoga od krimskih Tatara, no ako dođe do sukoba, bit će to teško spriječiti".

Krimski Tatari nekad su činili više od trećine stanovnika Krima, a danas ih je ondje među dva milijuna stanovnika toga poluotoka samo 12 posto.