Ukrajinska vlada je u subotu optužila rusku vojsku za okupaciju jugoistoka zemlje u operaciji koju je uz sudjelovanje helikoptera izvela izvan granica Krima, nekoliko sati prije referenduma o pripojenju tog ukrajinskog poluotoka Rusiji.

Optužbe Kijeva dolaze pošto je više desetaka ljudi, helikoptera i oklopnih vozila stiglo u selo sjeverno od administrativne granice Krima i unutrašnjosti Ukrajine.

To selo nije prvi položaj koji su ruske snage zaposjele izvan Krima i njegovo zauzimanje je više simbolično nego strateško, ali je upad dodatno razljutio Ukrajince i promatrače dok Moskva nastavlja igru živaca tvrdeći da ne želi "okupirati" Ukrajinu, ali da "proučava" brojne "pozive za pomoć" koje joj upućuju stanovnici Ukrajine koji govore ruski.

Washington je odmah reagirao osudivši "sramotnu eskalaciju".

Na Krimu, gdje se u nedjelju ujutro trebaju otvoriti birališta, oko 1,5 milijun stanovnika treba na referendumu odlučiti između pripojenja Rusiji i proširene autonomije u okviru Ukrajine. Prvi rezultati tog glasovanja koje će osiguravati jake snage ruske vojske, trebaju se objaviti nakon zatvaranja birališta, u 19.00 sati po srednjoeuropskome vremenu.

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim ali ga nije mogla spriječiti usprkos intenzivnim dvotjednim diplomatskim nastojanjima.

Na terenu, ruski vojnici su napredovali i prešli administrativnu granicu Krima i ostatka Ukrajine, rasporedivši 80 vojnika, helikoptere i oklopna vozila u selu u blizini crte razgraničenja, u okolici Hersona.

Ukrajina je reagirala optuživši Rusiju za "vojnu invaziju" pridržavajući si pravo da "poduzme sve nužne mjere" kako bi je zaustavila.

Naime, ovo nije prvi položaj koji su ruske snage zauzele izvan Krima, budući da je kontrolna točka Čongar, koju kontroliraju ruske snage i proruske milicije, također oko kilometra udaljena od administrativne granice u smjeru sjevera.

Ministri vanjskih poslova Europske unije koji se u ponedjeljak sastaju u Bruxellesu mogli bi donijeti sankcije protiv Rusije.

Sukob Moskve i Washingtona se u dva tjedna prometnuo u najgoru diplomatsku krizu u rusko-zapadnim odnosima od raspada SSSR-a 1991. i mogao bi trajno naškoditi vezama svjetskih sila.

Osim nesigurnosti glede budućnosti Krima u Ukrajini ili u Rusiji, kriza je potaknula i separatizam na ruskojezičnim područjima na istoku zemlje. A raspoređivanja ruskih vojnika na granici uime vojnih vježbi, popraćeno izjavama Moskve da mora "zaštititi" rusofonske zajednice, potiče strah među mnogim Ukrajincima da će ruska vojska, usprkos demantiju ruske diplomacije, krenuti na Kijev.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije se pak složio da je riječ o "hladnom ratu".

"Nadamo se svim srcem da imamo dovoljno odvažnosti, kao i naši partneri, da se ne upustimo u ozbiljniji sukob na ukrajinskom tlu", rekao je, istaknuvši da Moskva želi "nastavak dijaloga s europskim čelnicima i s američkim predsjednikom".

Zamisao o izolaciji Rusije na međunarodnoj pozornici je "besmislena", rekao je Peskov.