Američki New York Times objavio je zanimljiv članak u kojem otvara "sezonu lova" na kuće u Hrvatskoj, piše Narodni list

Pod znakovitim nazivnom "Housing Hunting in ... Croatia", NY Times našu zemlju svrstava u vrlo poželjne destinacije za odmor i to u vlastitoj kući koju se zahvaljujući rupama u zakonu može kupiti čak i bez plaćanja poreza. Iako je ovakav članak izuzetno poticajan, jer Amerikancima skreće pozornost na našu zemlju u vrijeme kad je domaće tržiše nekretnina u kolapsu, većeg interesa potencijalnih kupaca s one strane Atlantskog oceana domaći agenti nekretninama ipak ne očekuju.

Članak u NY Timesu

Kao što su i predvidjele strane agencije, poput primjerice globalne tvrtke za upravljanje nekretninama Jones Lang LaSalle, ulazak Hrvatske u Europsku uniju nije donio velike promjene na tržištu nekretnina, a još manje boom koji su u istoj situaciji doživjele zemlje poput Mađarske, Češke ili Poljske. Te su zemlje nakon ulaska u EU doživjele pravi procvat poslovanja na tržištu nekretnina, Češka za 57, Poljska za 84, a Mađarska za čak 236 posto u odnosu na godinu neposredno prije pristupanja.

Problem hrvatskog tržišta nekretnina nakon ulaska u EU leži dijelom u globalnoj recesiji, no ne objašnjava nedostatak interesa za atraktivnim nekretninama na Jadranskoj obali. Američki New York Times u svojem tekstu piše o ljepotama hrvatske obale, analizira cijene najskupljih nekretnina i daje upute kako iskoristiti rupe u zakonu i jeftino kupiti kuću u Hrvatskoj.

U razgovoru s nekoliko agencija za nekretnine novinar Timesa utvrđuje kako su najpopularnije destinacije trenutno u Dubrovniku, Splitu i Rovinju te općenito kuće na obali, gdje se vidi i rast cijena. Naime, od početka krize cijene su pale i do 30 posto, no u posljednje vrijeme, ističu agencije, cijene se vraćaju na stare i to ponajviše zbog povećanog interesa.

New York Times donosi i kratki pregled cijena, pa tako kaže da su prosječne cijene u Dubrovniku od 3.000 do 4.000 eura po kvadratnom metru, dok cijene vila uz obalu dosežu i 1,65 do 2,5 milijuna dolara. Kao uvod u tekst poznati američki časopis predstavlja prekrasnu vilu na Pelješcu i navodi kako je to primjer atraktivnih nekretnina kakve se mogu pronaći na pomalo divljoj i nedirnutoj Jadranskoj obali. Nakon opisa vile na Pelješcu i analize stranaca koji kupuju u Hrvatskoj, NY Times donosi i vodič za što povoljniju kupovinu i jednu od brojnih rupa u zakonu. Naime, kako se navodi u članku, nekretnine u Hrvatskoj mogu kupovati stranci iz zemalja s kojima je Hrvatska potpisala tzv. ugovore o reciprocitetu, dakle iz onih zemalja gdje i Hrvati mogu kupovati nekretnine bez ograničenja.

Rupa u zakonu

Kako se navodi u članku, takav je ugovor potpisalo s Hrvatskom u SAD-u više od polovice država, što baš i ne odgovara istini. Naime, prema službenom popisu Ministarstva pravosuđa, čak 43 države u SAD-u s Hrvatskom imaju potpisan ugovor o uzajamnosti, dok je za njih osam uvjet kupovine - stalni boravak.

Američki novinar savjetuje kako je ipak najpovoljnija kupnja u Hrvatskoj za one strance koji službeno ne mogu kupiti nekretninu, na način da iskoriste rupu u zakonu i osnuju tvrtku u Hrvatskoj. S tom tvrtkom, čije osnivanje košta oko 1.400 dolara uz mjesečni trošak od oko 210 dolara, stranci mogu kupiti nekretninu u Hrvatskoj i to bez poreza. No, iako vlasnica agencije, koja u uvodnom dijelu teksta prodaje kuću na Pelješcu na sličan način, američkom novinaru objašnjava kako je takva kupnja izuzetno povoljna, stranci kako saznajemo ipak ne vole koristiti takve rupe u zakonu.

Naime, kako nam kažu iskusni agenti za prodaju nekretnina, takva kupovina nekretnina jest legalna, ali je i vrlo nezgodna. Vlasnica zadarske agencija Adria Mare Nekretnine, Jadranka Matešić Belfranin - i sama povratnica iz SAD-a, kaže da strancima smetaju obaveze poput vođenja tvrtke, plaćanja gomile drugih poreza i činjenice da nekretnina na koncu ipak nije sigurno u njihovom vlasništvu.

Nije baš tako lako strancu osnovati tvrtku, jer uz gomilu papirologije moraju imati i osobu koja je stalno zaposlena na puno radno vrijeme. To im je obaveza koju je teško povezati s kućom za odmor u koju dolaze povremeno. Osobno sam imala jednu Ruskinju koja je imala ogromne probleme kad je došlo do osnivanja tvrtke, jer je morala uzeti nekoga iz Hrvatske tko bi bio direktor - objašnjava Matešić Belfranin.

Dodaje kako je problem i nesigurno vlasništvo, jer kad želite izaći iz tvrtke koja se može naći u financijskim problemima, morate je prodati s tom nekretninom ili pak zatvoriti tvrtku i platiti porez kako bi nekretninu prebacili na sebe. Što se tiče kupaca iz Amerike, zadarska agentica kaže kako je interes za hrvatskim nekretninama poprilično slab, najviše zbog udaljenosti. Amerikance ponajviše zanima Južna Amerika ili Karibi, dok se za Hrvatsku interesiraju uglavnom povratnici za koje pak nemamo službene podatke koliko ustvari kupuju. Problem je u odnosu na zemlje poput Poljske ili Mađarske, pa čak i Italije, što ipak nismo jeftini. Sad je vrlo aktualna Sicilija, gdje se za vrlo malo novaca može uzeti lijepa vila u primjerice Bariju i Pugliji. - kaže Matešić Belfranin i dodaje kako naše kuće ponajviše zanimaju strance iz pojedinih zemalja Europske unije.

Uz Engleze, kod nas u Zadru nekretnine najviše traže Česi i Slovaci, pa tek onda Nijemci. No, i kod njih je trend da su počeli više tražiti nekretnine u jeftinijim zemljama poput Rumunjske i Bugarske koje su također u EU. - zaključuje Matešić Belfranin.

Narodni list