U svjetlu ruskih poteza u Ukrajini, dvije nordijske zemlje koje nisu članice NATO-a, Švedska i Finska, promišljaju na koji način ojačati svoju obranu.

Finska i Švedska nisu članice NATO-a, dok druge tri nordijske zemlje, Norveška, Danska i Island, to jesu. Helsinki i Stockholm pitaju se trebaju li potražiti štit u Sjevernoatlantskom savezu, te ostaviti iza sebe dva stoljeća formalne neutralnosti.

I Švedska i Finska surađuju s druge tri nordijske zemlje koje su u NATO-u, a surađivale su i s NATO-vom misijom u Afganistanu.

Švedski zrakoplovi pomogli su libijskim pobunjenicima 2011., a u ožujku su se priključili vježbama u Norveškoj, u blizini ruske granice.

Neki političari već sada kažu da bi se trebalo ponovno preispitati je li tim dvjema zemljama mjesto u NATO-u.

"Mislim da bi bilo dobro imati otvorenu raspravu oko NATO-a već sada i nadam se da će svi sudjelovati u njoj, čak i oni koji se protive članstvu", rekao je finski premijer Jyrki Katainen prošli tjedan.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se jasna većina i u Švedskoj i u Finskoj protivi ulasku u NATO. Oko trećine Šveđana ušlo bi u NATO kao i petina Finaca.

"Ne postoji javna potpora članstvu u NATO-u, a Švedska ima veću slobodu djelovanja ako nije dio NATO-a", rekao je Peter Hultqvist, koji je na čelu parlamentarnog odbora za obranu.

"Postoji vjerovanje da je naša tradicija ostanka izvan vojnih saveza najbolji način da se očuva mir", rekao je, dodajući ipak da je potreban oprez. "Moramo nastojati poboljšati našu vojnu snagu".

Čak i Alexander Stubb, finski ministar za europska pitanja i jedan od rijetkih visoko pozicioniranih političara u Finskoj koji se zalaže za članstvo u NATO-u, kaže da sada nije dobar trenutak.

"Ne treba ući kad je vrijeme loše, već kad sja sunce. A to sada nije slučaj", rekao je.