Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne raspolaže podacima o načinima i rokovima eventualnog sklapanja novih ugovora s ljekarnama, po kojima bi one oboljelima pružale i nove usluge praćenja nuspojava propisanih terapija, savjetovanja o lijekovima, pa čak i mjerenja tlaka ili glukoze u krvi, prenosi slobodnadalmacija.hr.

HZZO demantira medijske napise nakon tiskovne konferencije koju je u utorak održala Hrvatska ljekarnička komora, a po kojima ljekarnici očekuju da bi od 1. lipnja dio ljekarna mogao početi s pilot-projektom dodatnih usluga jer, tvrde, nikakav datum s HLJK-om nije dogovoren.

Miješanje poslova
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatska ljekarnička komora zajednički razmatraju usluge koje bi ljekarnici mogli preuzeti u procesu liječenja pacijenata.

Prijedlog je još uvijek tema razgovora između HZZO-a i Komore. Ovoga trenutka još nije definiran model plaćanja za pojedinu uslugu te još uvijek nije dogovoren broj usluga koji bi bio predviđen za jedan mjesec, kao ni ukupan godišnji trošak za HZZO.

Kako smo naveli u prošlom odgovoru, HZZO i Hrvatska ljekarnička komora razmatraju mogućnost da ljekarne preuzmu dio usluga kao što su, primjerice, praćenje i prijavljivanje nuspojava, savjetovanje pacijenata koji troše više lijekova u isto vrijeme, savjetovanje s liječnicima obiteljske medicine, pomoć i edukacija pri korištenju glukometra, tlakomjera, praćenje tjelesne težine i savjetovanje o pravilnoj prehrani - stoji u odgovoru na naš zahtjev da HZZO objavi popis novih usluga koje će se obavljati u ljekarnama, cijenu tih usluga, broj ljekarni koje će ih pružati i procijenjeni godišnji trošak za proračun zdravstva.

Koncem ožujka ravnatelj HZZO-a Siniša Varga najavio je da će s ljekarnama potpisati ugovore s produženom listom usluga, među koje će ući i dio poslova koje obavljaju liječnici obiteljske medicine.

Ljekarne bi mogle preuzeti dio praćenja stanja kroničnih nezaraznih bolesnika, kazao je Varga, najavljujući podizanje farmaceutske djelatnosti iznad razine "dodavanja lijeka s police". Pritom je istaknuo da je HZZO spreman ljekarnicima dodatno platiti usluge koje bi oni mogli preuzeti na sebe.

Vijest je izazvala burne reakcije u dijelu stručne javnosti, kojoj se miješanje liječničkih i ljekarničkih usluga čini bizarnim potezom i neopravdanim upletanjem države u spašavanje komercijalne i profitabilne ljekarničke djelatnosti.
Nove usluge u ljekarnama trebale bi, kako je najavljeno, značiti spas za oko 400 malih ljekarna kojima navodno prijeti zatvaranje nakon 1. kolovoza, kada se počinje primjenjivati novi pravilnik sa značajno sniženim veletrgovinskim maržama na lijekove.

HZZO sada duguje ljekarnama više od dvije milijarde kuna za lijekove na recept. HLJK očekuje da bi se, na temelju zadnjeg rebalansa proračuna, najmanje milijardu i 400 milijuna kuna trebalo preusmjeriti ljekarnama.