Poremećaji u prehrani sve su više izraženi među hrvatskim tinejdžerima. Konkretno, na primjeru jednog razreda u Osijeku čak je sedmero djece s poremećajem u prehrani.

U jednom prosječnom razredu od 30 učenika u dobi od 13 na više godina, pet posto je pretile djece, između 15 i 20 posto djece s prekomjernom tjelesnom masom, te bar jedna osoba koja skrivećki naginje anoreksiji ili bulimiji.

Na ovaj podatak upozorava prof. dr. sc. Milena Mandić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku te objašnjava kako su za takvu situaciju pretežno krivi roditelji koji često i nesvjesno svojoj djeci usađuju loše prehrambene navike, piše Glas Slavonije.

Obroci upitne kvalitete

Doručak, ručak i večera u većini osječkih kućanstava upitne su nutritivne kvalitete.

''Nažalost, u našoj se sredini jako rijetko pronalazi dijete kojem se ujutro prije škole priprema zdrav doručak te mu se za užinu pakira voće. Praksa je da djeca umjesto doručka dobivaju novac kojim u pekarnicama kupuju masne i preslane proizvode, zašećerene napitke ili, još gore, u srednjoškolskoj dobi alkohol ili cigarete. Nakon takvog doručka tinejdžeri najčešće izbjegnu zdravu užinu u školi, dolaze kući i tamo ih čeka ručak koji moraju podgrijavati ili koji sadrži namirnice koje oni ne vole ili koji se najčešće sastoji od kakve tjestenine i preljeva.

Variva bacaju u WC, večeru jedu prekasno

U takvim slučajevima često ručak ne podgriju adekvatno, varivo od kakvog povrća bace u toalet ili iz dana u dan jedu tjesteninu, što nikako nije zdravo'', priča prof. Mandić.

Kad je u pitanju večera, kaže, djeca je jedu prekasno i još je nadopunjuju nezdravim grickalicama koje unose u pretjeranim količinama pred televizorom. Ili pak oni koji su skloni anoreksiji, večeru izbjegavaju.

Bilo da je riječ o razvoju pretilosti ili anoreksije, loš je pokazatelj kako je riječ o poremećajima na koje roditelji ostaju slijepi dok situacija ne postane alarmantna.

danas.hr