Oglašene cijene usluga geodeta i arhitekata na legalizaciji nekretnina upućuju na iznos od oko pet tisuća kuna kao ukupan trošak legalizacije, primjerice, pedesetak nezakonito izgrađenih ‘kvadrata' za stanovanje.

U taj iznos uračunata je i konačna naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade koja se gradu ili općini plaća uoči izdavanja konačnog rješenja o legalizaciji, uz uvjet da se nekretnina ne nalazi u nekoj atraktivnoj gradskoj zoni.

Kada je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja krenulo u projekt legalizacije, procjenjivalo se da trošak ozakonjenja kuća i dvorišnih zgrada neće biti manji od tisuću eura. Stoga su i poslovne banke počele nuditi posebne kredite za legalizaciju nekretnina u rasponu od minimalnih tisuću do maksimalnih petnaestak tisuća eura.

No, čini se da je veliki broj podnesenih zahtjeva za legalizaciju, njih čak 826 tisuća, snizio cijene geodetskih ureda. Neki od njih, primjerice, za izradu arhitektonske snimke ‘izvjesili' su cijenu od svega devet kuna po ‘kvadratu', dok je u većini slučajeva riječ od 20 do 25 kuna po metru četvornom.

Izrada geodetske snimke kreće se između 1300 i 6000 kuna, ovisno o lokaciji nekretnine, njezinoj veličini, namjeni i složenosti.

‘U cijenu geodetske snimke uračunani su izlasci na teren ovlaštenog inženjera geodezije i izrada same dokumentacije, a pola potrebnog iznosa, isključivo u gotovini, plaća se prije samog izlaska inženjera na teren', kažu nam u jednom zagrebačkom geodetskom uredu koji geodetsku snimku naplaćuje 2000 kuna.

Ističu kako cijene i geodetskih i arhitektonskih snimki variraju od slučaja do slučaja, ovisno o lokaciji, veličini, namjeni i drugim osobinama nekretnine.

Posebnom uredbom države o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene nekretnine u prostoru, propisano je da naknada ne može biti manja od 500 kuna. Njoj valja dodati i komunalne i vodne doprinose visinu kojih, kao i samu naknadu, za svaku nekretninu posebno izračunava lokalna samouprava.

Građanima koji su podnijeli zahtjeve za legalizaciju upadaju u oči relativno kratki rokovi za dostavu geodetske i arhitektonske snimke, što je najčešći dio nedostajuće dokumentacije u zahtjevima za ozakonjenje ‘divlje' gradnje. Naime, županijski, gradski i općinski uredi za legalizaciju podnositeljima zahtjeva najčešće daju rok od mjesec dana za dostavu potrebnih snimki.

‘Rokovi su naizgled kratki, ali uredi za legalizaciju odobravaju njihovo produljenje ako je potrebno', tvrde u tvrtkama za legalizaciju nekretnina koje smo kontaktirali.

Posljednji objavljeni podaci Ministarstva o rješavanju zahtjeva za legalizaciju divlje gradnje kažu da je riješeno oko sto tisuća slučajeva. Plan države da do kraja 2015. godine budu obrađeni svi zahtjevi doima se neostvarivim.

Slobodna Dalmacija