Izgledno je kako Hrvatska ipak neće biti nova-članica uzor po gospodarskom rastu

Ovog tjedna brojnim je događanjima diljem Hrvatske, ali i i ostatka EU obilježen Europski tjedan. Sva ta događanja bila su uvertira u petak, 9. svibnja kad se slavio Dan Europe. Za Hrvatsku je ovo bio posebni Europski tjedan, jer je prvi od našeg pristupanja Uniji, piše Narodni list

Kroz brojna događanja nastojalo se stoga prikazati što to Unija zaista radi i koja je naša korist od članstva. To pitanje sve je aktualnije kako se zahuktava kampanja za predstojeće izbore za EU parlamnet. I dok vladajući ističu kako je Hrvatska u ovih godinu dana napravila puno, pri tome ipak naglašavajući što će nam sve biti na raspolaganju od ove godine, kad kreće i novi sedmogodišni financijski plan EU-a. S druge strane oporba je kritična, upirući prstom u aktualnu vlast za nespreman sustav prilikom ulaska u EU, što je rezultiralo time da smo među lošijim zemljama po iskorištenosti EU fondova.

Kako je zapravo stanje pitali smo najupućenije, Hrvojku Skoković iz poduzetničkog centra Prvi korak koja educira građane i poduzetnike kako napisati projekt koji će biti prihvaćen na EU natječaju, te Martina Mayera, voditelj službe za odnose s medijima predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Zbunjeni građani

Oboje se slažu kako je ulazak u EU Hrvatskoj donio mnoge prednosti. "Prošireno tržište i pad barijera poput carina." - kao prve dobre strane navodi Skoković, te nastavlja - "Promjenu percepcije stanovnika EU-a u pozitivnom smislu - sad kad smo članica primjećujemo povećan interes iz EU-a za proizvodima i uslugama iz Hrvatske. Isto tako sad imamo mogućnost korištenja puno veće sume EU fondova za razvoj RH."

Mayer prednosti šire obrazlaše - "Punopravno članstvo u Europskoj uniji omogućilo je Hrvatskoj da postane neizostavni sudionik donošenja svih ključnih političkih i ekonomskih odluka koje se donose u njenim institucijama. Hrvatski premijer i hrvatski ministri sudjeluju u radu Europskog vijeća i imaju mogućnost utjecati na sve odluke o važnim temama vezanim uz Europsku uniju. Istovremeno 12 hrvatskih zastupnika radi u Europskom parlamentu, raspravlja i glasa o novim propisima Europske unije. Komunikacija hrvatskih institucija s institucijama Europske unije je sve intenzivnija." - no svjestan je problema - "Istovremeno velika većina Hrvata smatra da nisu dobro obaviješteni o članstvu u Europskoj uniji i koristima koje članstvo donosi kao i općenito o europskim pitanjima.

Također, velika većina građana još nije svjesna direktnog i indirektnog učinka odluka i propisa koji se donose u Bruxellesu i Strasbourgu. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore u informiranje šire javnosti te razviti svijest kod naših građana da su postali subjekt europske politike i da o njima ovisi kakva će ta politika biti. Važno je izaći na izbore za Europski parlament 25. svibnja i birati nacionalne predstavnike u njemu. Europski parlament - jedina europska institucija čiji su predstavnici izravno birani - ima sve veće ingerencije u procesu odlučivanja unutar Europske unije."

Nestručni kadar

Izgledno je kako Hrvatska ipak neće biti nova-članica uzor po gospodarskom rastu. "Priprema malo kasni, a time i početak korištenja svih predmetnih prednosti. No nismo u zaostatku samo s priprema dokumentacije za EU fondove već i prilagodbom poslovanja privatnog sektora za dolazak konkurencije u Hrvatsku te plasman hrvatskih proizvoda i usluga u EU i šire."

U mnogo diplomatskijem odgovoru, Mayer zaključuje isto - "Za Hrvatsku fondovi EU-a predstavljaju izniman financijski potencijal te je vrlo važno dobro iskoristiti ta sredstva za ulaganja upravo u one projekte koji će dugoročno biti najisplativiji. No, na Hrvatskoj je, kao i svim zemljama članicama, da izradi jedan sveobuhvatni strateški okvir unutar kojeg se moraju uklopiti svi projekti kako bi se postigao najbolji učinak za zemlju u cjelini. To je veliki izazov za hrvatsku administraciju, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini, kao i za sve druge čimbenike u društvu. Za svaki projekt treba imati dobru i temeljitu pripremu i puno znanja. Pokazalo se da treba pojačati ljudske potencijale ne samo državne administracije nego i lokalne uprave i samouprave, kao i cijelog gospodarskog sektora. No taj trud se isplati, a to je pokazalo iskustvo brojnih država članica EU."

Skoković također naglašava nužnost obrazovanja te transparentnijeg poslovanja - "Još veće prednosti ulaska u Uniju Hrvatska može postići edukacijom kako javnog tako i privatnog sektora, razmjenom znanja i suradnjom sa partnerima iz EU za trgovinsku razmjenu u EU ali i na trećim tržištima. Bilo bi dobro da se ubrza prilagodba i javnog sektora - donositelja operativnih programa i ostalih strateških dokumenata novonastaloj situaciji kao i transparentnija komunikacija planova razvojnih dokumenata i budućih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kako bi se budućim korisnicima dalo dovoljno vremena za pripremu njihovih razvojnih planova i investicijskih projekata."

Rano je za ocijene

Mayer se osvrnuo i na prvih deset mjeseci članstva Hrvatske u EU-u, objašnjavajući kako je to ipak prekratak period za neku dublju analizu.

"Hrvatsko pristupanje Europskoj uniji rezultat je zahtjevnog višegodišnjeg procesa kao i napornog rada koji je bio uložen u pred-pristupne aktivnosti. Iako je pristupanje Europskoj uniji temeljito transformiralo hrvatsko društvo, sam dan pristupanja 1. srpnja 2013. nije dramatično promijenio svakodnevni život hrvatskih građana. Isto tako, razdoblje od jedne godine je prekratko da bi se mogle napraviti dublje analize o sveobuhvatnim posljedicama priključenja Uniji."
Dan Europe

Dan Europe slavi se 9. svibnja, jer je tog dana 1950. francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik iz koje će kasnije nastati Europska unija. Vijeće Europske unije u Milanu je 1985. godine donijelo odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao Dan Europe. Cilj tog Dana je približiti aktivnosti Unije građanima, i to kroz različita zabavna i informativna događanja.

Narodni list