"Floraart" - 49. Međunarodna vrtna izložba, otvoren je danas na zagrebačkom Bundeku gdje će se do 1. lipnja, predstaviti 149 hrvatskih i 11 stranih izlagača iz sedam zemalja, a ulaz na izložbu je besplatan.

Na više od 30 hektara otvorenog prostora i tri tisuće četvornih metara zatvorenog prostora posjetitelji mogu razgledati izložbu ukrasnog bilja, rezanog cvijeća, opreme za uređenje vrtova i dječjih igrališta, raznog cvjećarskog pribora i alata, sredstava za prihranjivanje i zaštitu bilja, sjemenja, umjetnog cvijeća, ukrasne keramike...

Uz hrvatske, predstavljaju se izlagači iz Francuske, Slovenije, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke i SAD-a.

Tijekom održavanja vrtne izložbe svakodnevno će se održavati zabavni program, organizirana je i prigodna prodaja, a posjetitelji, posebno djeca, mogu vidjeti seosko dvorište sa životinjama. Za djecu su svakodnevno organizirane predstave.

Održat će se tradicionalno natjecanje "Hrvatski KUP - florista" te natjecanje srednjih poljoprivrednih škola kao i predavanja, prezentacije, kreativne radionice.

Tijekom održavanja Floraarta dodijelit će se nagrade najuspješnijim i najkreativnijim. Nagrade se dodjeljuju za uređenje unutarnjeg i vanjskog prostora u kategoriji vlastite proizvodnje i kategoriji kreativnog izraza u oblikovanju prostora.

Igor Toljan, direktor Zrinjevca - podružnice Zagrebačkog holdinga, organizatora te međunarodne vrtne izložbe, istaknuo je kako cvjećari suosjećaju građanima Slavonije u ovim teškim trenucima i čekaju trenutak kada će se doći u Slavoniju i sa šarenim i mirisnim cvijećem trenutno tužnoj Slavoniji vratiti osmijeh na lice.

"Floraart" je otvorila zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin te najavila već idući 50. sa puno noviteta.

Ovo zagrebačko hortikulturno i kulturno događanje svoje korijene crpi još iz daleke 1891. godine, ili 1906., jer to su godine prvih zagrebačkih cvjetnih izložbi, zabilježenih i na starim razglednicama. I ta su se vremena oslanjala na ona još starija, na tradiciju zagrebačkih srednjovjekovnih vrtova, onih dražesnih oaza ljepote iz kojih je kasnije niknula perivojna kultura grada, kultura čiji su povijesni vrhunac svakako perivoj Maksimir, ili Lenucijeva potkova, ističe organizator.