Ne samo da vodno bogatstvo trebamo zaštititi od zagađenja, održati javni sustav u kojem stanovništvo koristi javne vodovode kao izvor vode za piće, već goleme količine vode treba i obuzdati

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska je na sebe preuzela mnoge obaveze, čije neispunjavanje može rezultirati i visokim kaznama. Jedna od njih, o kojoj je bilo riječi i u projektu GuardEn, u sklopu kojeg je Razvojna agencija Zadarske županije organizirala edukativnu radionicu, jest i Okvirna direktiva o vodama, dokument koji zemljama članicama daje ciljeve koje moraju ispuniti u zaštiti, korištenju i obrani od voda, saznaje Narodni list

Ova je tema za Hrvatsku izuzetno bitna jer, ako po ičemu, Hrvatska se u Europi ističe upravo po svojem bogatstvu vodnih resursa, čija se zaštita i korištenje što skorije moraju urediti upravo po europskim pravilima.

Bogatstvo voda

Sve veća potrošnja vode u svijetu dovodi do ozbiljnijeg pristupa vodnim resursima koje Hrvatska ima u velikim količinama, no u brizi o njima uvelike zaostaje za ostalim članicama EU. Po nekoliko različitih istraživanja Hrvatska je po bogatstvu i dostupnosti vodenih izvora na trećem ili četvrtom mjestu u Europi, dok je u svijetu 42. i to ne po broju stanovnika ili površini, već po ukupnim vodnim resursima što je, obzirom na relativno malu površinu naše države, doista impresivno.

Ne samo da se zalihe podzemnih voda u Hrvatskoj procjenjuju u golemim količinama koje i višestruko veće zemlje mogu samo sanjati, već je i korištenje vode u Hrvatskoj, gdje većina stanovništva koristi vodu za piće iz slavina, pojam koji i razvijenije zapadne zemlje već duže vrijeme ne poznaju. Međutim, nedavne poplave u Slavoniji, a s druge strane strahovite suše otprije koju godinu, pokazuju da Hrvatska još uvijek ne zna kako ispravno koristiti to bogatstvo. Europska Okvirna direktiva o vodama, po kojoj Hrvatska mora ostvariti zadane ciljeve, zato daje sliku kako bi korištenje vode u Hrvatskoj trebalo izgledati u budućnosti.

Ne samo da vodno bogatstvo trebamo zaštititi od zagađenja, održati javni sustav u kojem stanovništvo koristi javne vodovode kao izvor vode za piće, već goleme količine vode treba i obuzdati. S jedne strane sustavima koji će nas zaštititi od poplava, ali ne na tzv. inženjerski način betoniranja riječnih obala, što je sustav koji u posljednje vrijeme napušta i većina razvijenih zemalja, već razumnim korištenjem inženjerstva i kopiranja prirodnih rješenja.

S druge strane, što je vrlo aktualno u Zadarskoj županiji, potrebno je veliku količinu vode kojom raspolažemo, usmjeriti u razvoj poljoprivrede koja u određenim mjesecima prima i previše padalina, da bi se u kritičnim mjesecima borila s neizdrživom sušom.

Europska direktiva

Koje su obveze, ali i prilike koje europska direktiva pruža Zadarskoj županiji, pojasnila je i iz primjera Slovenije voditeljica edukacije Mojca Hrabra, kao vanjski suradnik u projektu GuardEn i seminara u Razvojnoj agenciji Zadarske županije.

U edukacji su sudjelovali i predstavnici lokalnih institucija poput poljoprivredne savjetodavne službe, Parka prirode Vransko jezero, Zadarske županije, LAG Laure, Sveučilišta u Zadru i drugih.

Europska direktiva svodi se na tri temeljne grupe ciljeva, u korištenju voda, njihovoj zaštiti te u obrani od voda, dok upravljanje vodama razvrstava po tzv. slivovima. Po novoj sistematici i Zakonu o vodama, Hrvatska se dijeli na dva sliva - Jadranski i Dunavski, koji su izuzetno različiti i zahtijevaju sasvim drukčije pristupe u postizanju ciljeva. Također, dok je u Dunavskom slivu obrana od voda možda i najznačajniji aspekt nacionalnog plana, kojeg smo bili obavezni donijeti, u Jadranskom ta obrana od voda ima minimalnu ulogu. Važnost obrane od voda pokazuje se ovih dana u strašnim poplavama koje su zadesile Slavoniju i okolne zemlje, no u tom dijelu direktiva o vodama dodiruje se s drugim europskim obavezama, poput primjerice direktive o staništima, s kojom se naši planovi moraju uskladiti.

Jadranski sliv u sklopu kojeg je i Zadarska županija, daleko značajnije ciljeve ima u korištenju i zaštiti voda, za što u narednom razdoblju možemo iz europskih fondova povući vrlo značajna sredstva.

Dio postizanja ciljeva direktive ogleda se i u izgradnji odvodnih sustava kojima se poštivaju zahtjevi iz direktive za zaštitom vodnih resursa od zagađenja. Tu smo u izgradnji odvodnih sustava, pogotovo u Zadru, u značajnoj prednosti u odnosu na ostale gradove i županije, no posao sa zaštitom voda još je daleko od gotovog.

Također, i u dijelu korištenja voda, ne samo za piće i razvoj javnih vodovoda, već i za navodnjavanje, također možemo računati na pomoć EU. Zadarska će županija stoga u već aktiviranom projektu Baštica, kao i u potpuno novom projektu navodnjavanja koji se priprema, računati na europska sredstva. Kolika opasnost prijeti zalihama vode u Zadarskoj županiji pokazuje i jedno od istraživanja koje je provedeno na zadarskom Sveučilištu, a pokazuje da je područje Vranskog jezera u posljednjih deset godina postalo za pola stupnja toplije i s čak tri posto manje padalina. Takav razvoj događaja i zatopljenje dovodi do podizanja razine mora, zbog čega bi Vransko jezero u bliskoj budućnosti moglo postati u potpunosti slano i stoga izgubljeno za navodnjavanje, što bi bilo ravno katastrofi za sustav navodnjavanja koji bi trebao biti najveći u cijeloj Dalmaciji.

Zaostatak dvije godine

Prvi dio hrvatske prilagodbe europskoj Okvirnoj direktivi o vodama odrađen je još i prije pristupanja Europskoj uniji, što se tiče prilagodbe naših zakona i pripreme prvih planova za upravljanje područjima Jadranskog i Dunavskog sliva. No, nakon ulaska u Europsku uniju prilagodba direktivi i mogućnosti koje ona pruža u pogledu povlačenja značajnih sredstava iz europskih fondova, gotovo je u potpunosti zaustavljena.

Narodni list