Hrvatska je za prirodne katastrofe potpuno nepripremljena, a sustav civilne zaštite danas je toliko skroman da ne može odgovoriti na potrebe zaštite i spašavanja stanovništva u izvanrednim situacijama. Pokazalo se to u nedavnim poplavama u Slavoniji, gdje je velik dio posla umjesto civilne zaštite odradila vojska.

Koliko je postojeći sustav civilne zaštite nerazvijen, govori podatak Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) da su u operativne snage civilne zaštite trenutno raspoređene 27.532 osobe, a postrojbe civilne zaštite na razini županija, gradova i općina slabo su opremljene i osposobljene zbog manjka novca u lokalnim proračunima. Za usporedbu, susjedna Slovenija u sustavu civilne zaštite okuplja 60.000 ljudi.

Ne daj Bože potresa

- Civilna zaštita u Hrvatskoj mrtvo je slovo na papiru - konstatira Pero Kovačević koji je u Domovinskom ratu u MORH-u radio na pripremi operativnih dokumenata obrane. Hrvatska danas, tvrdi, nema sustav zaštite i spašavanja, a to se, napominje, dobro vidjelo na poplavljenim područjima. »I danas lešine životinja tamo nisu pokupljene. Država mora shvatiti da na izvaredne situacije ne može reagirati ad hoc mjerama, kao što je to sad bio slučaj. Da imamo sustav zaštite i spašavanja, i da imamo sustav motrenja i obavještavanja, koji nažalost nemamo, do svega ovog ne bi došlo«, poručuje Kovačević. Sretna je okolnost, veli, što imamo vojsku i policiju koja je uspješno reagirala, ali se na nepostojanju sustava civilne zaštite gubi više nego što bi taj sustav stajao.

Sustav CZ

1. Zapovjedništva civilne zaštite - 884 osobe
2. Postrojbe civilne zaštite
- Državna intervencijska postrojba (spašavanje iz ruševina, spašavanje na vodi, RKBN zaštita i logistika) - 791 pripadnik
- specijalističke postrojbe u županijama i gradovima - utvrđen raspored za 5.466 pripadnika
- postrojbe civilne zaštite opće namjene u gradovima i općinama - utvrđen raspored za 15.447 pripadnika
3. Povjerenici civilne zaštite - 3.183 osobe
4. Voditelji i zamjenici voditelja skloništa - 1.761 osoba

Ove će poplave državu koštati više od milijardu kuna. Moramo biti svjesni da je ovo tek početak, jer će klimatske promjene uzrokovati sve više ovakvih nepogoda. Ne daj Bože da se dogodi potres, za tako nešto smo potpuno nepripremljeni. Po zakonu o obrani, vojska pomaže u akcijama zaštite i spašavanja, a ovdje je vodila glavnu riječ - upozorava Kovačević.

Civilna zaštita je u Domovinskom ratu, prisjeća se, bila sustav koji je iznio rat, spašavanje ljudi i materijalnih dobara. »Postojale su specijalne postrojbe civilne zaštite za asanaciju terena. Ovo je sve zbrda zdola, poduzimanje palijativnih mjera«, razočaran je Kovačević koji smatra da osim zakona o civilnoj zaštiti, Hrvatska mora imati i plan pripravnosti za ovakve situacije s točnim planom aktivnosti koji će se ažurirati svakih šest mjeseci, ovisno o okolnostima.

Čeka se novi zakon

U Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje ne slažu se da su nespremni za prirodne katastrofe, te ističu da je civilna zaštita samo jedan od segmenata sustava zaštite i spašavanja. Sustav civilne zaštite, kažu, baziran je na postojećim procjenama rizika od prirodnih katastrofa, a u tijeku je izrada Procjene rizika od katastrofa temeljem smjernica EU, te će se sukladno tome »dodatno dimenzionirati operativni kapaciteti, kako civilne zaštite, tako i ostalih operativnih snaga«. Navedeni razvoj kapaciteta, priznaju u DUZS-u, bit će ograničen trenutnim financijskim mogućnostima države i jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Izborni predmet u školi

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) kažu kako su sadržaji civilne zaštite dijelom integrirani u određene nastavne predmete, a u izradi novog kurikuluma mogli bi se i »pojačati«. Inicijativu za uvođenjem izbornog predmeta civilne zaštite u škole pokrenuo je 2011. godine zagrebački gradski ured za upravljanje u hitnim situacijama, a tadašnji ministar obrazovanja Radovan Fuchs odgovorio im je kako novi kurikulum preferira međupredmetne teme, te će se civilna zaštita u nastavu integrirati kroz različite predmete.
- Neosporno je da djeca trebaju steći znanja i vještine vezano uz zaštitu i spašavanje, samozaštitu, kao i o ulozi i važnosti pojedinih službi zaštite i spašavanja. Navedeni su sadržaji dijelom već integrirani u određene nastavne predmete, a ministarstvo će pri izradi novog nacionalnog kurikuluma razmotriti i mogućnosti obogaćivanja nastavnih predmeta tim sadržajima - kažu u MZOS-u. U Sloveniji, civilna je zaštita prije četiri godine kao izborni predmet uvedena u 66 osnovnih škola, a najavljeno je proširenje na druge škole.

Očekuje se da bi novi zakon o civilnoj zaštiti mogao biti usvojen do kraja 2014. godine. Zakonom će se urediti novi pristup u reguliranju prava i obveza građana na području civilne zaštite, popunjavanju operativnih snaga civilne zaštite, edukacije, mobilizacije i djelovanja pripadnika civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
- To će biti normativni okvir za uključivanje volontera, kao pojedinaca koji imaju visoku motivaciju, u operativne aktivnosti sustava civilne zaštite. Stoga će se odredbama novog Zakona o civilnoj zaštiti urediti i posebni uvjeti, obveze organizatora volontiranja, sadržaj ugovora o volontiranju, obveze volontera te konkretni načini uključivanja volontera na pojedine operativne dužnosti u sustavu civilne zaštite - kažu u DUZS-u. Normativno uređenje statusa volontera, međusobna prava i obveze te specifičnosti rada volontera u sustavu civilne zaštite, uređivat će ugovorima o volontiranju.

Slovenija i EU

Uvjete volontiranja u civilnoj zaštiti tek treba definirati. U susjednoj Sloveniji u civilnoj zaštiti na dobrovoljnoj osnovi mogu sudjelovati volonteri stariji od 15 godina, a gornja je dobna granica 55 godina za žene i 63 godine za muškarce. Pripadnici civilne zaštite imaju godišnje treninge u trajanju do 15 dana, a za vrijeme provedeno u obuci, kao i za pripravnost i sudjelovanje u civilnoj zaštiti, propisane su novčane nadoknade.

Unatoč nerazvijenosti sustava civilne zaštite, Hrvatska nastoji ići ukorak s Europom. Od 2009. članica smo Mehanizma EU za civilnu zaštitu, gdje se provode projekti prevencije i pripravnosti i jačaju nacionalni kapaciteti civilne zaštite. U EU se trenutno naglasak stavlja na modularni pristup operativnih timova civilne zaštite u područjima spašavanja iz ruševina, spašavanja na vodi, gašenju požara, pročišćavanju vode, kako bi civilne zaštite država članica bile kompatibilne kod pružanja međunarodne pomoći. U tijeku je, kažu u DUZS-u, implementacija smjernica za potporu države domaćina koje imaju cilj pripravnost države za efikasan prijem međunarodne pomoći i tranzit pomoći preko teritorija Hrvatske.

Novi list