Daleko od Europe
Hrvati imaju male plaće i previsoke poreze
Plaće u Hrvatskoj daleko su niže od europskog prosjeka, ali zato se možemo pohvaliti jednim od najvećih poreznih opterećenja rada u Europi. Saznajte gdje se, prema podacima Eurostata te statističkih ureda europskih zemalja, Hrvatska nalazi u odnosu na ostale europske zemlje prema prosječnoj satnici, minimalnoj i prosječnoj bruto plaći, poreznom opterećenju rada te trošku rada po satu.
Bugarska i Rumunjska na dnu, a daleko nije ni Hrvatska
Prema posljednjim podacima Eurostata za ovu godinu, najniže minimalne bruto plaće imaju Bugarska (173,84 eura mjesečno) te Rumunjska (190,57 eura mjesečno). U Hrvatskoj je situacija ipak nešto bolja i zakonski definirana minimalna bruto plaća iznosi 405,08 eura. Za neke od zemalja Europske unije taj podatak ne postoji, budući da minimalna plaća kod njih nije zakonski definirana. Od zemalja za koje podaci postoje, minimalna bruto plaća najveća je u Luksemburgu gdje iznosi čak 1.921,03 eura, što ne čudi s obzirom da je to zemlja s najvišim životnim standardom u EU.
Gotovo identičan poredak europske države imaju i kad je riječ o visini prosječnih bruto plaća pa su one tako iznova najniže u Bugarskoj (459,89 eura mjesečno) i Rumunjskoj (557,22 eura), dok je bogati Luksemburg opet pri vrhu s prosječnom mjesečnom bruto plaćom od 4.027,32 eura. Najviše prosječne mjesečne bruto plaće imaju Švicarska (4.958,37 eura), Norveška (4.588 eura) i Danska (4.249,85 eura). Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.137,87 eura, no valja uzeti u obzir kako se od bruto plaće oduzimaju još i porezi i doprinosi pa je iznos novca kojeg radnici doista zarade, odnosno neto plaća, drastično manji.
Među podacima dostupnima putem Eurostata su i omjeri minimalnih i prosječnih plaća. Najniži je u Češkoj gdje minimalna plaća iznosi 31,7 posto prosječne, a slijede Estonija (33,5 posto), Rumunjska (34,2 posto), Španjolska (34,7 posto) te Hrvatska (35,6 posto). Najveće omjere imaju Grčka (50 posto) i Cipar (50,1 posto).
Hrvatska ima jedno od najviših poreznih opterećenja rada
I dok je po visini plaća Hrvatska daleko od razvijenih europskih zemalja, u Europi prednjačimo po visini poreznih opterećenja rada. Prema posljednjim podacima koje je objavio Eurostat, a koji se odnose na 2012. godinu, ispred Hrvatske (46,9 posto) su bile samo Belgija (50,4 posto), Mađarska (47,9 posto) i Francuska (46,9 posto). Prosjek EU je 39,9 posto, a Eurozone 42,7 posto.
Posljednje podatke o prosječnim satnicama u europskim državama Eurostat je objavio za 2010. godinu. Na dnu ljestvice opet su bile Bugarska (1,52 eura) i Rumunjska (1,96 eura), Hrvatska je zauzela 10. mjesto sa prosječnom satnicom od 4,77 eura, dok su na vrhu bile Danska (24,97 eura) i Norveška (24,98 eura). Europski prosjek je iznosio 11,95 eura, a prosjek Eurozone 13,21 euro.
Hrvatska pri dnu europske ljestvice po trošku rada
Iako se poslodavci često žale na visoke troškove rada, Hrvatska je pri dnu europske ljestvice sa ukupnim troškom rada od 8,8 eura po satu. Prosječan trošak rada po satu u 2013. godini u gospodarstvu, prema podacima Eurostata, iznosio je 23,7 eura u Europskoj uniji te 28,2 eura u zemljama članicama eurozone. Najniže troškove rada imaju Bugarska (3,7 eura po satu) i Rumunjska (4,6 eura po satu). Daleko najveći troškovi rada su u Norveškoj - 48,5 eura po satu.
Vezane vijesti
-
U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija kažu da ne znaju koliko će Hrvata dobiti posao
-
Prema podacima HZMO-a prosječna isplaćena mirovina u ožujku iznosila je 2.162,17 kuna i njome su mogli pokriti tek 58,53 posto troškova života.
-
Premijer Andrej Plenković najavio je u srijedu u Hrvatskom saboru da će od siječnja minimalna neto plaća biti povećana za 350 kuna, s 3400 na 3 750 kuna, odnosno na 500 eura neto.
-
Jadran se prilično ispraznio u odnosu na ljeto kad je u Hrvatskoj dnevno bilo i po milijun gostiju, ali na obali ih je još oko 280.000, piše u subotu Večernji list.
Izdvojeno
-
Seljačka tržnica Zadarske županije slavi 11. rođendan i tim povodom najavila je program u subotu, 14. prosinca!
-
Iz zadarske Elektre stiže obavijest o privremenom prekidu u opskrbi električnom energijom zbog radova prema sljedećem rasporedu
-
Nezavisna kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske Marija Selak Raspudić podržala je u srijedu obrazovne radnike koji traže veće plaće, ustvrdivši da njihov položaj mora biti u centru politika, a na listu prioriteta uvrstila je i razvoj vojne znanosti i vojnog obrazovanja.
-
Domaći turisti su s 206,1 tisućom dolazaka u studenom ostvarili porast od čak 30 posto, a slično ili 30,3 posto više ostvarili su i noćenja odnosno 413,7 tisuća.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.