Urušavanje Paromlina postalo je opasno po život, pa je Grad Zagreb od Ministarstva kulture tražilo hitno Rješenje o uklanjanju kulturnog dobra. Iz resornog ministarstva upozoravaju pak da je to u nadležnosti Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i prirode. Dok se sve strane u slučaju Paromlin ne dogovore tko je na potezu, sudbina tog jedinstvenog spomenika industrijske arhitekture ostaje neizvjesna, a bageri su i dalje na svojim pozicijama.

U razgovoru za Media servis ministrica kulture Andrea Zlatar Violić kaže da je posljednji sastanak na temu Paromlina održan krajem prošlog mjeseca. Još tada je, upozorava, jasno dano do znanja da se mora poštivati zakonska procedura.

"Osnovna točka u koju se sada mora krenuti je gradski zavod za zaštitu spomenika, dakle, gospodin Silvije Novak koji nije uputio projektnu dokumentaciju jer za uklanjanje spomeničkih dijelova koji se urušavaju, mora postojati prethodna suglasnost Hrvatskoga vijeća za spomeničku baštinu."

U međuvremenu je Ministarvo kulture zatražilo da resorni Zavod zaustavi rušenje koje je započelo bez njihove suglasnosti. No, to nije sve, kaže ministrica i nastavlja:

"U tijeku je upravni i inspekcijski postupak kako bi se utvrdila odgovornost nadležnih tijela Grada Zagreba koji su sudjelovali u ovoj zakonski nepropisnoj proceduri, dakle, nisu poštivali zakon."

Na pitanje koja je sudbina Paromlina, Zlatar Violić odgovara:

"Hoće li biti Paromlina ili ne, moje osobno mišljenje, i vjerujem, mišljenje koje će dijeliti građani, je da bismo htjeli da zgrada, koja ne može biti čista kopija iz različitih statičkih razloga, ima okvire i naznake Paromlina, onakvog kakav je bio, a da služi u one svrhe koje su građanima najpotrebnije."

Najnovije informacije iz Gradske uprave da će se na mjestu nekadašnjeg Paromlina ipak graditi Gradska knjižnica ministrica Zlatar Violić pozdravlja, no pritom napominje:

"Ne bih ulazila u pitanje što bi možda bilo bolje. U svakom slučaju, to ako i je knjižnica, mora biti najsuvremenije napravljena..."

Ministarvo kulture će vrlo rado pomoći da se za obnavljanje Paromlina dobiju finacijska sredstva iz Europske unije, poručuje Zlatar Violić. Zaključuje da bi Paromlin s Gradskom knjižnicom ili nekim drugim kulturnim objektom mogao dobiti novo lice najkasnije do 2018. godine.