Nakon što je početkom godine došlo do smjene čelnih ljudi u Hrvatskoj gospodarskoj komori, novo vodstvo ubrzo je objavilo - slijedi racionalizacija poslovanja i vraćanje ugleda HGK narušenog nakon što je u javnost isplivala afera Remorker, koja je rezultirala uhićenjem Nadana Vidoševića i dijela njegovih pomoćnika.

Novi predsjednik HGK, Luka Burilović ubrzo je izabrao tim koji je trebao skenirati stanje u Komori kako bi se znalo što i kako rezati. Jer prihodi Komore zadnjih godina su pali, a broj zaposlenika i aktivnosti je rastao.

Manje organizacijskih jedinica

Na Skupštini Hrvatske gospodarske komore održanoj 8. srpnja u Vijećnici HGK, Burilović je skupštinarima najavio kako će se reforma odvijati u dvije faze. Prva faza već je započela, dok će se detalji o drugoj znati tek na jesen Već ranije su provedene uštede na području voznog parka, manji rashodi ostvareni su i digitalizacijom brošura i tiskanih materijala.

"U prvoj fazi reforme smanjili smo upravljački sustav sa 17 na samo 8 organizacijskih jedinica i za jednako toliko direktora. Broj djelatnika će se do kraja procesa smanjiti za 152. Provodimo uštede u svim segmentima poslovanja, a samo u prvoj fazi uštedjet ćemo 16,6 milijuna kuna na godišnjoj razini. Reforma mora biti brza i intenzivna." - prenosi riječi sa Skupštine predsjednika Burilović, službena internetska stranica HGK.

I upravo je ta njegova najava o smanjenju organizacijskih centara uzburkala duhove, jer su se mnogi zapitali što će biti sa Županijskim komorama. "Toplo se nadam i gotovo sam siguran da će Županijska komora Zadar i dalje imati status koji ima i dosad, tj. da će biti samostalna organizacijska jedinica i ne očekujem u tom smislu nikakve promjene." - ističe Denis Ikić, direktor Županijske komore Zadar, ali i priznaje da o najavljenim reformama ne zna puno.

Da se Županijske komore neće dirati, potvrdili su nam i u Službi za komunikacije HGK - "Program zbrinjavanja viška radnika je u tijeku kao i reorganizacija poslovanja HGK slijedom navedenog, broj Županijskih komora se neće smanjivati, odnosno iste se neće spajati." Ikić smatra kako je ta pogrešna interpretacija o budućnosti županijskih organizacija nastala, jer će se broj direktora zaista smanjiti, ali ne onih na čelu županijskih organizacija, nego broj centara i sektora, kojih će sada biti osam, a prije ih je bilo 17.

Kredit za zbrinjavanje radnika

A da bi prva faza bila gotova u narednim tjednima iz Komore će otići 152 djelatnika. HGK je tako ugovorila namjenski kredit za zbrinjavanje radnika od 13,5 milijuna kuna na godinu dana. Burilović smatra kako će se puni efekt ušteda iz prve faze postići do kolovoza 2015. godine.

"I naša je Županijska komora morala participirati u programu smanjena broja radnika. Iz naše Komore je otišlo šest djelatnika, troje u mirovinu, a troje ih je prihvatilo uvjete koje im je ponudio poslodavac." - navodi Ikić, tako da zadarska Županijska komora sad ima 11 djelatnika, dok ih je prije bilo 17, to je smanjenje zaposlenika od čak 36 posto. Na upit, hoće li manji broj radnika značiti i smanjenje obima posla kojeg obavljaju, Ikić objašnjava: "Mi uvijek priželjkujemo da obim poslovanja bude veći i da Komora u nekom bliskom razdoblju dobije još jače ovlasti. Infrastrukturu imamo, no hoće li se to dogoditi ne ovisi samo o Komori. Pad obima aktivnosti je pak moguć jer je u korelaciji sa sredstvima koja su nam na raspolaganju, a ona su značajno manja nego prije tri, četiri godine." Kako će se reforma poslovanja odraziti na obim posla kojeg obavlja Županijska komora Zadar te moguće izmjene visine članarine iz središnjice HGK u Zagrebu nisu htjeli komentirati, odgovaraju da će se to znati tek nakon što završi druga faza reorganizacije. Na prošlotjednoj Skupštini HGK predsjednik Burilović je najavio kako će se u drugoj fazi reforme uštede ostvariti kroz centralizaciju nabave te računovodstvenih i financijskih usluga, smanjenje troškova poslovanja te digitalizacijom tiska, kataloga i brošura.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Već više od 160 godina Gospodarska komora zastupa interese svojih članova u zemlji i inozemstvu. Preteča današnje Hrvatske gospodarske komore osnovana je u Zagrebu 1862. godine, kao samostalna stručnoposlovna organizacija, koja je zastupala i usklađivala zajedničke interese svojih članica pred državnim i drugim tijelima. Danas su članice HGK sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem na području Republike Hrvatske.

HGK je tako institucija koja predstavlja sve gospodarske subjekte u Republici Hrvatskoj, čija su davanja (članarina) ovisna o snazi, a svi imaju jednaka prava na usluge i pristup informacijama, čime se zadržava pravedan princip međusobne potpore i solidarnosti.

Narodni list