Najveći speleološki sustav Dinarskog krša, jama Kita Gaćešina, produljena je, pokazuju najnovija istraživanja, na 27.383 metara ukupne dužine, priopćili su šibenski speleolozi.

Sustav pored Kite Gaćešine povezuje jamu Draženovu puhaljku i niz manjih jama u krajnjem jugoistočnom i iznimno okršenom dijelu Velebita poznatom pod nazivom Crnopac.

U deset godina obavljeno je oko 90 istraživanja u kojima je sudjelovalo oko 200 špiljara iz 27 speleoeloških udruga. Najviše puta su istraživali šibenski speleolozi kluba Sveti Mihovil, Teo Barišić, s više od 50 puta, i Aida s oko 45 posjeta.

Sva istraživanja, premda iznimno teška i opasna, sasvim su dobrovoljna i besplatna.

Supružnici Aida i Teo Barišić, otkrili su ulaz u Kitu Gaćešinu u kolovozu 2004., sudjelujući u pretraživanju terena za drugu jamu.

Posljednja istraživanja bila su usmjerena na dio dubok 700 metara, u kanalu za koga speleolozi kažu da je pun žitkog blata, zbog čega su namjeravali privremeno odustati od istraživanja. No, upornost ih je dovela do sifona koji bi u sušnijem razdoblju mogao voditi dalje.

Aida i Teo Barišić posvetili su ga unučici, pa se sada zove Ritih sifon.

Istraživanje se odvijalo dok je u Zadru bjesnilo nevrijeme, ali su ga speleolozi zamijetili tek u izlaznoj dvorani. Taj susret su opisali "zaglušujućom grmljavinom" i "lijevanjem" koje ih je "opralo do kože".

Do studenoga 2011. u Dinarskom kršu najduži je bio Pećinski sustav Postojnska jama u Sloveniji, koji obuhvaća spojene pećine Postojnska jama, Otoška jama, Magdalena, Pivka i Črna jama ukupne dužine 20.620 metara.

U Crnopcu se pored sustava Kita Gaćešina nalaze još velike jame Burinka i Munižaba te Cerovačke pećine kod Gračaca, pa speleolozi očekuju da bi dajnja istraživa mogla povezati te sustave u cjelinu čija bi ukupna dužina mogla iznositit više desetaka kilometara.

Dinarski krš najveća europska krška cjelina, a po geodiverzitetezu i biodverzitetu najistaknutiji krš u svijetu. Ne postoji točan podatak o broju spleoeloških objekata, ali bi se po mišljenju nekoliko poznavatelja moglo raditi o 25 tisuća njih. One su dom najbogatije podzemne faune u svijetu.