Iako je želja mnogih, interakcija u kojoj kupači, a posebice djeca bez nadzora, prilaze dupinu te ga dodiruju, vuku za peraje i slično, izuzetno je opasna

Već neko vrijeme u medijima možemo pratiti priče o dupinu Bobiju koji uz plažu u Karinskom moru „uživa u igri i čuva djecu".

Iz Instituta za istraživcanje i zaštitu mora 'Plavi svijet', međutim, upozoravaju javnost kako se plivanjem s dobrim dupinom izlažu opasnosti od ozbiljnih ozljeda koje divlja, velika i izuzetno snažna životinja može nanijeti ozbiljne ozlijede kupačima.

Edukativno upozorenje Instituta 'Plavi svijet' prenosimo u cjelosti:

'Izjave o tome da „dupin čuva djecu" i „uživa u igri" stvaraju dojam da se radi o bezopasnoj igrački. Međutim, odrasli dobri dupini imaju preko tri metra dužine i teže više od 250 kilograma!

Interakcija u kojoj kupači, a posebice djeca bez nadzora roditelja ili staratelja, prilaze ovoj životinji te je dodiruju, vuku za peraje i slično, izuzetno je opasna.

U Jadranskom moru do sada se pojavljivalo više samotnih (solitarnih) dupina koji su iz nepoznatih razloga boravili u blizini ljudi. Poznati primjeri su dobri dupini Joca (u Boki kotorskoj) i Filippo (u Manfredoniji) te prugasti dupin koji je godinama živio u Velebitskom kanalu.

Trenutno u Karinskom moru boravi dobri dupin kojeg su ljudi prozvali Bobi. Iako za sada ne postoji istraživanje ponašanja ove jedinke, pretpostavljamo kako se radi o samotnom dupinu, tj. jedinki koja iz nekog razloga ne živi s pripadnicima svoje vrste.

Dobri dupini nisu agresivne životinje, a koliko nam je poznato ne postoje zabilježeni podaci u kojima su namjerno napali čovjeka u divljini. Samotni dupini također nisu agresivni, a veoma često prilaze ljudima i dopuštaju bliski kontakt u potrazi za društvenom interakcijom koju ne ostvaruju s pripadnicima svoje vrste. Međutim, kontakt s ljudima s vremenom postaje sve intenzivniji.

 

Sve je veći broj onih koji žele ući u more i plivati s dupinom ili ga dodirnuti. Kupači se tada hvataju za leđnu ili repnu peraju dupina i očekuju da ih životinja vuče. Dok uživaju u takvim interakcijama, ljudi nerazmišljaju o tome da je njihovo ponašanje na bilo koji način štetno. Dupini tada postaju lokalnaatrakcija pa se sve više ljudi dolazi s njima „poigrati".

Međutim, ako bolje promislimo, naše ponašanje izuzetno je agresivno jer životinji ne ostavlja mogućnost da sama odredi intenzitet interakcije. S vremenom takva životinja postaje sve agresivnija pa se pokušava „obraniti" od ljudi koji su u njenojblizini.

U pojedinim situacijama se takve životinje mogu osjetiti ugrožene, uznemirene ili uzbuđene. Osim toga, naše postupke dupini povremeno mogu doživjeti kao dominaciju ili seksualno ponašanje.

Njihove reakcije tada su izuzetno brze i snažne. Udarac repom ili glavom, skok na kupača, agresivno nasrtanje, guranje i slično, mogu u tim prilikama nanijeti čak i po život opasne ozljede. Ozljede uključuju prijelome, udarce i ugrize, a udarac bi vjerojatno mogli usporediti sa naletom jet-skija na kupača!

Zabilježeni su i slučajevi kada samotni dupini plivačima nisu dozvoljavali da se vrate na obalu pa su ih iscrpljene spašavali brodovima. Samotni dupini ponekad nasrću na plivače gurajući ih pod vodu, što može uzrokovati gušenje.

Deseci su zabilježenih slučajeva agresivnih interakcija samotnih dobrih dupina i ljudi u kojima su nastale ozljede. Stinky u Australiji, Donny i Dave u Velikoj Britaniji, Moko na Novom Zelandu, JoJo na otočju Caicos samo su neki od poznatih samotnih dobrih dupina koji su nakon približavanja ljudima tijekom vremena razvili agresivno ponašanje.

U bliskim interakcijama samotnih dupina i ljudi postoje i druge opasnosti. S obzirom da su dupini sisavci kao i mi, mogu nam prenijeti brojne ozbiljne i teško izlječive bolesti - zoonoze - kao što su tuberkuloza, leptospiroza, itd.

Jednako tako, ljudi tijekom bliskih interakcija mogu u populaciju dupina prenijeti bolesti koje mogu uzrokovati smrt velikog broja životinja. Pretpostavlja se da je uzrok smrti ženke Dave u Velikoj Britaniji upravo bolest prenesena s ljudi. Stoga bi plivanje, a posebice dodirivanje, trebalo svakako izbjegavati.

Također, s obzirom da se samotni dupini ne boje plovila, veoma često zadobivaju teške ozljede od brodskih propelera koje povremeno uzrokuju i smrt životinje.

Zbog svega navedenog pozivamo sve posjetitelje Karinskog mora da pokažu razumijevanje i poštovanje prema dobrom dupinu Bobiju. Povjerenje koje nam je Bobi iskazao ne treba zloupotrebljavati. Vjerujemo kako Bobi u ovom trenutku nije agresivan i ne predstavlja opasnost, ali smatramo da će ponašanje ljudi prema ovom dupinu odrediti njegovu sudbinu i ponašanje u budućnosti.

Promatranje iz blizine, bez dodirivanja i plivanja, a posebice bez povlačenja za peraje, hranjenja i maltretiranja životinje, spriječit će moguće buduće trajno agresivno ponašanje i opasnost za kupače.
Zbog vaše i Bobijeve sigurnosti pozivamo sve roditelje da ne dozvoljavaju djeci plivanje u blizini Bobija. Također, pozivamo i sve ostale kupače da mu se ne približavaju.

Na kraju, dobri dupini su (kao i svi drugi kitovi (Cetacea)) strogo zaštićena vrsta te je zabranjeno svako hvatanje, ubijanje i uznemiravanje. Plivanjem i dodirivanjem Bobija kršite i Zakon o zaštiti prirode. Svoja opažanja mogućih nedozvoljenih radnji prijavite Inspekciji zaštite prirode ili policiji.

S obzirom da je Bobi svakodnevno izložen interakciji s kupačima i plovilima, potrebno je čim prije provesti informiranje i edukaciju javnosti, posebice u okolici Karinskog mora. Nadamo se da će nadležne institucije u skoroj budućnosti izraditi posebne mjere zaštite dobrog dupina Bobija koje će njemu i svim stanovnicima i gostima Karinskog mora osigurati sigurnost.

Slobodna Dalmacija