Drugi je dan NATO summita u Walesu kojim dominiraju teme o krizi u Ukrajini te stanju na Bliskom istoku. Šefovi država ili vlada, 60-ak državnika, dogovorili su osnivanje interventnih snaga. Kako sada stvari stoje, idemo prema novom hladnom ratu.

Oko 4 tisuće vojnika trebalo bi sačinjavati intervnetne snage koje bi u vrlo kratkom roku mogle biti poslane bilo gdje u svijetu. Trebale bi biti smještene ili u Poljskoj ili u zemljama Baltika.

Dio je to novog akcijskog plana, pojasnio je generalni tajnik Anders Fogh Rassmussen

"NATO štiti sve saveznike svo vrijeme. Šaljemo jasnu poruku svim potencijalnim agresorima. Pomislite li napasti jednog saveznika, suočit ćete se s cijelim Savezom", poručio je glavni tajnik.

Dogovoreno je 16 točaka jačanja NATO-a, a pogotvo će se više pažnje posvetiti zaštiti od cyber napada. Saveznici su ruku pomoći pružili i Iraku u borbi protiv ekstremista Islamske države.

"Ako dobijemo zahtjev iračke vlade spremni smo pomoći u izgradnji obrambenih kapaciteta", rekao je Rassmussen.

No trenutno je ipak prioritet zaštita članica istočne Europe i slanje poruke predsjedniku Putinu.NATO je još jučer obećao Kijevu 15 milijuna eura. Prisutnima se zahvalio ukrajinski predsjednik Porošenko.

"Nikada nisam osjetio ovako veliku podršku svih lidera država, šefova vlada i predstavnika članica NATO-a, kao danas za Ukrajinu. Ovo je definitivno jako značajan događaj", poručio je Poroshenko.

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić istaknula je da se summit nije odvijao u ovako teškim okolnostima još od drugog svjetskog rata.

"Zemljopisni položaj kojeg hrvatska ima daje Hrvatskoj dodatni značaj, ne samo u smislu obrane naše regije, nego u obrani NATO saveza općenito i tu je uloga Hrvatske apsolutno prepoznata kao zemlje koja je pouzdan partner."

Predjednik Josipović još je jednom ponovio da nije bilo nikakvih zahtjeva za priključenjem naših vojnika novoosnovanim snagama.

"Bez obzira na to da li će doći poziv ili neće, zasad tog poziva nije bilo, sve te odluke u okviru NATO-a ne derogiraju naše postupke koje imamo u državi za odlučivanje o angažmanu naših snaga izvan RH, dakle bez odluke Hrvatskog sabora takvo što ne bi bilo moguće."