Dječjom radionicom i stručnim predavanjem o smokvama u Gradskoj knjižnici Zadar jučer je završio 7. Festival smokava.

Stručno predavanje o smokvi povezalo je tri zanimljiva predavača koji su iz različitih perspektiva pričali o smokvi, njenom uzgoju, zaštiti, načinima sušenja, aktualnim problemima u smokvarstvu (poput smokvine muhe i kiše) i dr.

Predavači su bili Miro Barbarić s Agromediteranskog zavoda iz Mostara, Gordana Dragun iz Savjetodavne službe Zadar te Petar Pedisić iz HGK Zadar.

Petar Pedisić se u svom dijelu predavanja posebno osvrnuo na pokretnu sušaru na solarni pogon za sušenje voća, povrća, ljekovitoga bilja i slično, nabavljenu u sklopu aktivnosti u međunarodnom projektu „Tehnologija minijaturizacije: sinergije istraživanja i inovacije u cilju jačanja gospodarskoga razvoja jadranskoga područja – IPATECH“.

U sklopu projekta IPATECH, uz razne druge aktivnosti pribavljena je mini -sušara u obrazovne svrhe ali i za upotrebu zainteresiranim proizvođačima voća, povrća i ljekovitog bilja koji bi sušenjem htjeli dodatno obogatiti svoj proizvod. Sušara koristi samo sunčevu energiju za sušenje uz max. temperaturu sušenja od 40C, kapaciteta je 30 kg sušenog proizvoda u prosječnom ciklusu od 3 dana, a za pogon potrebnih ventilatora koristi energiju dobivenu iz solarnih kolektora.

Drugi predavač po redu bio je Miro Barbarić s Agromediteranskog zavoda iz Mostara koji nam je približio stanje smokvarstva u Hercegovini i dao osvrt na sve pojedinosti vezane za agrotehniku u smokvarstvu (vezano za navodnjavanje, zaštitu, osvrt na ekološku zaštitu, i sl.)

Kako zaštiti urod?

Ljudi koji se opredijele za ekološki uzgoj i proizvode, bilo to u smokvarstvu ili nekoj drugoj kulturi, moraju prići cijeloj toj priči puno ozbiljnije i odgovornije za razliku od komercijalne proizvodnje koja uz preparate koji su na kemijskoj bazi mogu uz neke pogreške raditi i korekcije. U ekološkoj poljoprivredi te korekcije se ne smiju dopustiti jer se mora periodički primjenjivati određeni preparat (poput otopine koprive koja je u prvom dijelu pesticid, a potom postaje folijarno gnojivo). Čovjek koji se opredijeli za ekološku proizvodnju zaista mora poznavati prirodu, objašnjava Barbarić.

Stanje u smokvarstvu u Hercegovini

"I kod nas je bilo je kiše i viškova oborina, ali što se tiče proizvodnje, oni koji su se malo više potrudili, a stvarno su u ovoj godini veliku ulogu igrali sati a ne dani, sačuvali su svoje urode", kazao je Barbarić.

Ključno je istraživati i konzultirati se sa strukom. Često se događa na terenu, kako Miro Barbarić radi i kao savjetodavac, da se proizvođači iz nekog svog egoizma ne savjetuju se sa strukom, zanemaruju taj dio, i onda uče na svojim greškama i krive vrijeme i sl. Također, vuku se navike iz tradicionalne poljoprivrede, od naših pradjedova, i nije da je to loše, ali neke stvari se trebaju promijeniti i primijeniti, treba slušati struku i savjete.

Interes za uzgojem smokava

"U Hercegovini se povećava, pogotovo u posljednje vrijeme. Krenulo se sa skupljanjem starih receptura i pokretanjem registracije proizvoda, poduzeća i OPG-ova kojima je baza - smokva", kaže Barbarić.

A tako je i u Hrvatskoj, dodaje. "Svake godine se osjeća sve veći pomak vezano za smokvu, ali problem je što - marketinški - ljudi doživljavaju smokvu kao neko drvo pored kuće, a ne kao plantažno drvo, poput jabuke ili kruške,... Jedna dunja se uspjela izvući kao plantažno drvo, pa tako počinje i smokva ...  I taj bum će se dogoditi vrlo skoro, a za to će zaslužni, između ostalog, biti i mediji, zaključuje.

Gordana Dragun iz Savjetodavne službe Zadar svoj je dio predavanja, ujedno i posljednji, vezala uz aktualnosti i problematiku u uzgoju smokve u našoj županiji s posebnim osvrtom na vegetacijsko-klimatološku godinu.

Naime, ove godine radi iznimnih vremenskih uvjeta (stalnih oborina u ljetnom periodu) došlo je do podbačaja drugog uroda sorte Petrovača bijela (dvorotka) čiji je prvi rod u mjesecu lipnju namijenjen konzumaciji u svježem stanju, a drugi rod koji zrenjem započinje u drugoj polovici kolovoza uglavnom je namijenjen preradi (sušenju, pekmezima i dr.). Kako je za oprašivanje i rodnost pitome smokve Ficus carica kojoj pripada i Petrovača bijela nužna divlja smokva Ficus carica spp. Capri ficus nejestivih plodova (poželjno u svakom nasadu imati je barem 5%), stalna kiša nije omogućila osici Blastophaga grossorum da prenese pelud divlje smokve na ženske cvjetove u cvatu pitome smokve, dakle Petrovače bijele, ispričala je u svom dijelu predavanja Gordana Dragun.

Osim toga, kiše su razlog i brojnim bolestima na plodu jednorotki posebice Sive plijesni, Crne pjegavosti ploda, Mokre truleži plodova, ukiseljavanju plodova i dr., čime tržna vrijednost ploda postaje upitna. Uz ove bolesti na brojnim nasadima uočena je i Mediteranska voćna muha, Crna smokvina muha. Plodovi su puni ličinki (zvani u narodu crvi), te otpadaju i nisu za konzumaciju, objašnjava Dragun.

Također je u svom izlaganju dala upute kako se ponašati u godinama kao što je ova i koje agrotehničke mjere (zaštita, gnojidba, rezidba i dr.) je potrebno učiniti kako bi štete smanjili na minimum.