Postoje trenuci kad ljudima treba neko vrijeme da osvijeste što im se dogodilo. Moja supruga je upravo u toj fazi, pa vas molim za razumijevanje. Nema načina da javnosti objasni kako je preletjela preko mosta, kad i sama još preslaguje te trenutke.

Naprosto ih nije svjesna. Još je u šoku. Preživjela je vrlo stresnu situaciju. Jedini presudni faktor kojeg se sjeća bila je jaka sunčeva svjetlost koja joj je tukla pravo u oči, a pojačana je dodatno odsjajem karoserije, prenosi jutarnji.hr

Priča to Murterin Marko Skračić, dan nakon što mu je supruga Maja za upravljačem žutog peugeota preletjela pomični most u Tisnome, upravo u trenutku kada je jedna strana mosta bila podignuta.

Avantura sretnog kraja

Kako je nesvakidašnja avantura koja je, nasreću, završila bez posljedica i za gospođu Maju i za kćerku joj Anu na suvozačevu sjedištu, to je Marko tolerantan i prema raznoraznim malomišćanskim verzijama. Narod svašta priča, pa nek mu bude. Smeta mu, međutim, što se u tim naklapanjima spominje velika brzina i nevjerojatna visina mosta.

- Supruga mi je, zapravo, vrlo spor vozač. Nije ona sklona nikakvim vratolomijama ni razvijanju brzina na cesti. Pa na taj se most s murterske strane ulazi gotovo pod kutom od 90 stupnjeva. Pokušajte zamisliti kako bi cijela priča završila da je uletjela brzinom od 80 kilometara na sat na most koji je izdignut dva i pol metra od svoje baze...

Laički gledano, murterska "ćakulonska" verzija filmske uspješnice "Brzi i žestoki", imajući u vidu spomenute parametre, teško bi završila tek sa slomljenim plastičnim branikom peugeota. Mnogo je vjerojatnije da gospođa Maja pri ulasku u most nije prejako nagazila papučicu gasa. A izvjesno je da ni pomična strana mosta, ona na otočnoj strani, nije bila toliko podignuta. S takvom ocjenom slaže se i dr.sc. Zdravko Peran, stalni sudski vještak za promet i hrvatski član Europskog tima prometnih stručnjaka.

Po njegovoj ocjeni, vozačica ne bi ni došla u kaskadersku situaciju da je cijelom širinom mosta, s jedne i druge strane, postavljena rampa kao fizička zapreka kretanju vozila jednom i drugom trakom u vrijeme podizanja mosta.

- To se dogodilo jer, osim prometnih znakova i signalizacije, nema rampe koja cijelom širinom priječi ulazak i kretanje mostom dok se on podiže za potrebe nautičara i u razdoblju dok je podignut. Postoji rampa koja onemogućuje prolaz vozila jednom trakom, no to nije dovoljno, niti je ispravno. Kada se radi o mostovima, rampa treba biti postavljena cijelom širinom kolnika - izričit je dr. Peran.

Kada se peugeot dovezao na most, pomična strana mosta bila je, drži, odignuta od statične do jednog metra.

- Most jest, po mojoj procjeni, bio podignut, ali ne onoliko koliko se nagađalo, pogotovo ne dva i pol metra.

Vjerojatno je bio podignut do jednog metra, a vodeći računa o oštećenjima na vozilu i neozlijeđenosti vozačice i suputnice, mogu kazati da brzina kretanja nije premašivala 50 kilometara na sat. Skloniji sam pretpostavci da je kazaljka brzinomjera pokazivala 40 kilometara na sat. Da je gospođa vozila sporije, ne bi bilo dobro jer bi se vozilo vjerojatno prevrnulo. Također, da je vozila brže, peugeot bi odletio u kafić.

Dogodila se, za sve, najbolja moguća situacija. Vozilo je udarilo o kolnik, palo na kotače i poskočilo.

Zato nije došlo do oštećenja. Kad vozilo, primjerice, ide niz škarpu, brzina veća od 30 kilometara na sat, podrazumijeva da već leti preko škarpe... Da je u ovom slučaju vozilo išlo preko pedeset, šezdeset kilometara na sat, letjelo bi. Aktivirani zračni jastuci znače da je postojao trenutak punog udara vozila o kolnik, trenutak zaustavljanja, što također govori u prilog maloj brzini kretanja. Da je auto proklizao, ne bi se aktivirali zračni jastuci.

Osim toga, držim da su vozačica i suvozačica bile vezane sigurnosnim pojasom i zato nisu ozlijeđene. Takav udar, naime, svakako bi tijelo sa sjedišta potisnuo prema naprijed - ustvrdio je sudski vještak, piše Slobodna.