Čak 320 poljoprivrednika s benkovačkog područja prijavilo je štete uzrokovane obilnim kišama posljednjih mjeseci. Upravo na temelju neuobičajeno velikih količina oborina zadarski župan Stipe Zrilić proglasio je elementarnu nepogodu za područje Grada Benkovca, piše Narodni list

Kiše su uzrokovale značajne štete na povrtnim kulturama i trajnim nasadima koje se kreću od 60 do 100 posto. Dio poljoprivrednika mogu se u budućnosti nadati da im se nadoknadi šteta na nasadima u iznosu od 100 posto pretrpljene štete sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

-Mi smo upravo zbog ove mogućnosti inicirali proglašenje elementarne nepogode. Svjesni smo da novca iz državnog proračuna neće biti dovoljno zbog šteta koje su poplave uzrokovale u Slavoniji pa smo otvorili našim poljoprivrednicima mogućnost da štetu nadoknade iz Fonda za ruralni razvoj. Ovdje treba naglasiti da se iz ovog Fonda ne isplaćuje novac za štetu na obrtnim sredstvima nego na kapitalu. Konkretnu to znači da ljudi neće dobiti odštetu za izgubljen urod maslina i grožđa već ako su im stradala stabla maslina i čokoti loze, detaljno objašnjava Željko Katuša, pročelnik za gospodarstvo i društvene djelatnosti Grada Benkovca.

Proglašenje elementarne nepogode je osnovni preduvjet da Ministarstvo poljoprivrede raspiše natječaj za podnošenje zahtjeva za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za Podmjeru 5.2. "Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima".

On je trenutačno raspisan samo za područje Vukovarsko - srijemske županije. Dakle, sada se na natječaj mogu javiti samo fizičke i pravne osobe s područja Vukovarsko-srijemske županije koje su prijavile štetu Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta u Vukovarsko-srijemskoj županiji i koje su upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Ostaje za vidjeti hoće li biti raspisan i za područje Zadarske županije.

Kolika je stvarna šteta koja je počinjena na benkovačkom području, znat će se najkasnije početkom prosinca. Nakon toga vidjet će se hoće li resorno ministarstvo raspisati natječaj koji će poljoprivrednicima koji na to imaju pravo omogućiti pristup novcu iz EU fondova. U međuvremenu mogu očekivati potporu države, ali iz iskustva se zna da ona iznosi najviše dva posto od pretrpljene štete.

Takav iznos sigurno ne zadovoljava poljoprivrednike.

-Na starim nasadima šteta na urodima se kreće od 50 do 100 posto. To je šteta koju ćemo na njima pretrpjeti ovu godinu, ali posljedice ovogodišnjih padalina osjećat ćemo duže vrijeme jer će se više loza sušiti. Na mladim nasadima pretrpjeli smo štetu na njima samima. Meni se konkretno osušili trideset posto panja u mladom vinogradu, kaže Tomislav Glavić, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Nadin.

Ako se natječaj raspiše poljoprivrednici će moći ostvariti potporu za obnovu poljoprivrednog potencijala što preciznije znači: za sanaciju poljoprivrednog zemljišta, za građenje poljoprivrednih gospodarskih objekata i pripadajuće infrastrukture, za popravke ili nabavku novih ili rabljenih poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme, za nabavu i sadnju višegodišnjeg bilja.

Dodatno, potpora će se moći ostvariti i za opće troškove: usluge konzultanata, troškove studija izvedivosti, troškove projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih podloga i elaborata, troškove sudskog vještaka u iznosu do 10 posto od vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova za korisnika te za troškove označavanje ulaganja sufinanciranih iz EU proračuna u iznosu do 100 eura. Do novca se dolazi popunjavanjem zahtjeva za potporu. Vrlo je važno u njemu za potporu povezati izdatke navedene u procjeni štete s listom prihvatljivih izdataka koje su sastavni dio Natječaja jer će se potpora isplaćivati samo za one izdatke koji su navedeni u Zahtjevu za potporu. Kao pomoć pri ispunjavanju Zahtjeva za potporu korisnicima su na raspolaganju djelatnici Savjetodavne službe u njihovim općinama, te također mogu koristiti i konzultante čije usluge pripadaju u prihvatljive troškove za potporu i kao takve ih je potrebno navesti u Zahtjevu.

Osiguranje nasada nije luksuz već potreba

Poljoprivrednici će u budućnosti morati sve više razmišljati o osiguranja svojih nasada, kako bi se zaštitili od gubitaka koje uzrokuju vremenske neprilike.

-Ljudi česti na osiguranje nasada gledaju kao na gubitak novca. Međutim vidimo da se ozbiljnom poljoprivrednom ne može baviti, ako se ne osiguraju nasadi. Novac uložen u osiguranje često se vrati u jednoj lošoj godini kao što je ova. Pri tom se ne treba zanemariti da Zadarska županija i država sufinanciraju troškove premije osiguranja s 25 posto, kaže pročelnik Katuša.