Na prostoru Like i Gorskog Kotara živi najviše između 30 i 40 risova. Istraživanja su pokazala da je jedino rješenje za opstanak vrste naseljavanje novih životinja iz zdrave populacije, javlja Narodni list

-Nemamo puno vremena. Ne reagiramo li brzo sada, nećemo vjerojatno više nikada- kazali su i umah se složno dogovorili Udruga BIOM, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilište u Karlovcu, kao dio međunarodnog tima znanstvenih ustanova i nevladinih organizacija koje su pripremile prijedlog projekta čiji cilj je spasiti risa. Karizmatična krupna mačka, u Hrvatskoj i susjednim zemljama na pragu je izumiranja.

-Ris je nekoć obitavao u cijeloj Europi, no nakon više stoljeća neodrživog lova i gubitka staništa gotovo je u potpunosti nestao iz većeg djela "Starog kontinenta"- pojasnili su iz BIOM-a, nevladine strukovne organizacije koja se, uz ostalo, bavi zaštitom prirode, pa tako i rijetkih životinjskih stvorenja. Do početka 20. stoljeća preživjelo je, ustvrdili su, tek nekoliko izoliranih populacija, pa je tada ris netragom nestao i iz naših šuma. Početkom 1970-ih ris je ponovno naseljen u nekoliko zapadno europskih zemalja, ali većina populacija nastalih na taj način danas je opet ugrožena. Šest risova naseljeno je 1973. iz Slovačke u Sloveniju, odakle su se proširili u Hrvatsku i BiH. -Nažalost, nakon početnog uspjeha, rasta brojnosti i rasprostranjenosti, ta dinarska populacija je stagnirala i posljednjih je 10-ak godina u padu, toliko da je danas ris u Hrvatskoj i Sloveniji opet doveden pred sam rub opstanka- napominju iz BIOM-a i na svom službenom portalu navode kako na prostoru Like i Gorskog Kotara živi najviše između 30 i 40 risova. Istraživanja su pokazala da je jedino rješenje za opstanak vrste naseljavanje novih životinja iz zdrave populacije, za što im je, naravno, nužna i šira potpora.

Najvažniji inicijalni cilj projekta je zaustaviti izumiranje prekrasne vrste iz naših šuma.

-Naseljavanjem novih životinja iz Karpata osigurat ćemo budućnost risa u Dinaridima. U suradnji s partnerima iz susjednih zemalja kanimo uspostaviti koordinirani sustav istraživanja, zaštite i upravljanja tom ugroženom vrstom, a također, u sklopu projekta, provest ćemo i opsežne edukativne aktivnosti, pri čemu bi javnost i lovci trebali biti uključeni u provedbu programa- ističu iz BIOM-a. Projektni prijedlog prijavili su na natječaj Europske komisije iz programa LIFE Nature, a ukoliko provedba projekta bude odobrena, EK će sufinancirati 60 posto ukupnih troškova. Provedba iznimno važnog projekta planira se u razdoblju od srpnja 2015. do ožujka 2022., no osiguravanje sufinanciranja trenutno je najveća prepreka za spas risa u RH.

Prekrasna životinja hoda i po zadarskom županijskom području, a premda se još nedavno to tek pretpostavljalo, lani i početkom 2014. stigla je o tome i definitivna potvrda. NP Paklenica krajem 2011. uveo je korištenje foto zamki, digitalnih kamera koje se aktiviraju na senzor pokreta. Djelatnici parka zamke postavljaju uz prolaze i pojila za životinje, lokve i solila. Tijekom vremena njihovog snimanja zabilježene su sljedeće vrste životinja: divokoza, srna, jelen, divlja svinja, zec, miš, jazavac, kuna, lasica, lisica, divlja mačka i neke vrste ptica. Kod velikih zvijeri vuk je snimljen nekoliko puta, a medvjed se redovno pojavljuje pred kamerama.

"Privlačna" divokoza

U prosincu 2013. prvi put je snimljen ris, što je ujedno bio i prvi službeni dokaz o njegovom prisustvu na tom južnom dijelu Velebita. Uz nekoliko fotografija zabilježen je i kratki video na kojem je snimljen ris kako u blizini lugarnice proganja divokozu, a velika je vjerojatnost da je ris i došao na ovo područje baš zbog rastuće populacije divokoza čiji se broj znatno uvećao u zadnjih nekoliko godina. Makar se radi o divljoj životinji, inicijatori projekta i ljubitelji prirode nadaju se da će lovci u okolici imati razumijevanja i strpljenja za najvećeg pripadnika porodice mačaka koji obitava kod nas.