Ovo je prvo spuštanje na komet u povijesti svemirskog istraživanja i završetak pustolovine počete prije 20 godina na koju je potrošeno 1,3 milijarde eura

Komunikacija s robotom Philaeom, koji se u srijedu spustio na komet nakon deset godina dugog putovanja kroz svemir, prekinuta je, priopćila je u subotu Europska svemirska agencija (ESA).

ESA je predvidjela da će se baterije na solarno napajanje isprazniti i objavila je u petak da njezini znanstvenici pokušavaju dobiti što je moguće više informacije od Philaea dok mu baterije još rade.

"Gubitak signala", objavila je ESA na Twitteru dajući naznake da više nema nikakvu komunikaciju sa sondom. Međutim, poruka je zaključena u pozitivnom tonu: "Svi znanstveni podaci... uspješno su skinuti", prenosi agencija dpa.

Ovo je prvo spuštanje na komet u povijesti svemirskog istraživanja i završetak pustolovine počete prije 20 godina na koju je potrošeno 1,3 milijarde eura.

Philae se odvojio od europskog satelita Rosette i spustio se u srijedu na jezgru kometa 67P Čurjumov-Gerasimenko, veliku masu leda i prašine udaljenu oko 510 milijuna kilometara od Zemlje.

Slijetanje nije bilo glatko. Radilo o tri pokušaja slijetanja, jer se sonda nije uspjela svojim harpunima učvrstiti za površinu.

Između prvog i drugog pokušaja prošla su dva sata, a između drugog i trećeg deset minuta. Sonda se dvaput odbila od površine kometa, prvi put je odletjela kilometar u svemir, a zatim se fiksirala oko kilometar od mjesta na kojem je slijetanje bilo predviđeno.

Međutim, mali robot je ostao prikliješten između dviju stijena koje mu zaklanjaju sunce. To znači da nije imao dovoljno sunčeve svjetlosti za napajanje svojih baterija, rekao je u petak glasnogovornik ESA-e u centru za kontrolu leta u njemačkom gradu Darmstadtu.

Prvo što je Philae napravio je bilo slanje fotografija krajobraza kometa, a u petak je bušio tlo kometa kako bi prikupio uzorke za znanstvenu analizu.

Objava o prekidu komunikacije došla je u petak nedugo prije ponoći po GMT-u.

Kometi su primitivna tijela Sunčeva sustava i kao takva mogu služiti kao 'povijesne čitanke' njegova nastanka prije 4,6 milijardi godina.

Komet Čurjumov-Gerasimenko dobio je ime po ukrajinskim astronomima koji su ga otkrili 1969. godine. Klim Ivanovič Čurjumov, kojem je sada 77 godina, bio je u kontroli leta u Darmstadtu u vrijeme slijetanja.

Matična letjelica Rosetta, koja bi trebala kružiti orbitom kometa još godinu dana, ime je dobila po kamenu iz Rosette pomoću kojeg su dešifrirani egipatski hijeroglifi, a Philae današnjem Naserovom otoku na Nilu na kojem je pronađen obelisk koji je s navedenim kamenom također poslužio za razumijevanje egipatskog pisma.

Europska svemirska agencija koja vodi projekt ušla je time u povijest svemirskog istraživanja jer nijedna misija još nije uspjela spustiti letjelicu na komet. Rosetta je na put sa Zemlje krenula prije punih deset godina, a misija je dosad stajala 1,3 milijarde eura.