Prekomjerna i nepotrebna upotreba antibiotika dovodi do otpornosti bakterija na lijekove, češćih infekcija i veće smrtnosti, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare na kojoj su građani pozvani da se ne liječe sami antibioticima i ne vrše pritisak na obiteljske liječnike da im prepisuju tu vrstu lijekova.

Veliki problem u Hrvatskoj su kućne ljekarne i rezerve antibiotika koje građani uzimaju po vlastitom nahođenju kod svake povišene temperature i virusne infekcije, upozorio je Igor Francetić, predsjednik Hrvatskog društva kliničkih farmakologa, uoči Europskog dana svjesnosti o antibioticima, 18. studenoga. Ovogodišnja europska javna kampanja posebno je usmjerena na edukaciju građana o štetnosti samoinicijativnog uzimanja antibiotika.

Hrvatska je, po upotrebi antibiotika, u europskom prosjeku i posljedično imamo dosta problema s rezistencijom bakterija. Najviše problema s otpornošću bakterija ima Grčka i druge zemlje mediteransjkog bazena, dok je najbolja situacija u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj. U nekima mediteranskim zemljama antibiotike se može kupiti u ljekarnama bez recepta, rekao je Francetić, dodavši kako to srećom nije slučaj i u Hrvatskoj.

Otpornost bakterija na lijekove najveća je opasnost pri kirurškim zahvatima i intenzivnim liječenjima, ali pojava i širenje bakterija otpornih na antibiotike ugrožava sigurnost svih pacijenata, ne samo u bolnicama, već i u populaciji općenito, i to prvenstveno zbog toga što infekcija takvim bakterijama češće dovodi do bolesti i povećanja smrtnosti.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je u travnju ove godine da je svijet na putu prema "postantibiotskoj eri u kojoj bi obične infekcije i manje ozljede koje su već desetljećima izlječive mogle ponovno ubijati".

U Hrvatskoj, upozorio je Francetić, dodatni su problem pritisci pacijenata na obiteljske liječnike da propisuju antibiotike, s obzirom da je oko 90 posto potrošnje izvanbolničko. "Ti su liječnici pod pritiskom pacijenata jer ovise o njima. Da bi imali dovoljan broj pacijenata, moraju ispunjavati njihove zahtjeve iako znaju da antibiotik u konkretnom slučaju nije potreban".

Važna je, kaže, svjesnost da antibiotik u zimskim mjesecima ne liječi povišenu temperaturu, a ako ga se uzima nepotrebno, promijenit će crijevnu floru i povećati šansu za otpornost bakterije.

Na prekomjernu upotrebu antibiotika za liječenje infekcija gornjih dišnih puteva koji su u 90 posto slučajeva uzrokovani virusom, upozorila je i Adriana Vince, stečajna upraviteljica Klinike za infektivne bolesti.

Liječnik antibiotike treba propisivati ciljano - kod gnojne angine i bakterijske upale pluća. Samoinicijativno uzimanje antibiotika kod povišene temperature i bronhitisa, ne samo da ne pomaže, nego uzrokuje i niz štetnih nuspojava, upozorila je Vince.