Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron, koji se nalazi u posjetu Bosni i Hercegovini, u srijedu nije želio komentirati burne reakcije u javnosti zbog puštanja na slobodu haaškog optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja.

"Ovo nije trenutak. Ovdje sam da bih odao počast žrtvama logora u Čelebićima, a ne da bih raspravljao o drugim pitanjima", odgovorio je Meron na pokušaj Hine da od njega dobije komentar na tvrdnje kako je privremeno oslobađanje Šešelja bilo pogrešan postupak ICTY-a.

Čelebići kod Konjica u Hercegovini mjesto je gdje je 1992. godine djelovao logor u kojemu su pripadnici Armije BiH držali zatočenike srpske nacionalnosti.

Prema dostupnim podacima tamo je u nečovječnim uvjetima bilo zatočeno najmanje 400 osoba, a 19 ih je ubijeno.

"Došao sam ovdje odati počast žrtvama okrutnih i užasnih djela počinjenih u logoru Čelebići prije više od dva desetljeća", stajalo je u izjavi koju je novinarima pročitao Meron.

Predsjednik ICTY-a kazao je kako je tijekom obilaska bivšeg logora i sada mogao osjetiti patnju onih koji su tu bili zatočeni.

"Moj posjet ovom mjestu ističe važnost rada ICTY-a u sankcioniranju individualne kaznene odgovornosti, čime se daje doprinos svijetu u kojemu je vladavina prava od najveće važnosti", kazao je Meron dodajući kako se nada da će rad ICTY-a doprinijeti jačanju vladavine prava i u kojemu se nikada više neće ponoviti ratne patnje poput onih koje su preživjele žrtve u Čelebićima.

Za zločine nad srpskim zatočenicima u ovom logoru ICTY je 2003. godine pravomoćno osudio trojicu bivših pripadnika Armije BiH. Hazim Delić je osuđen na 18 godina zatvora, Esan Landžo na 15 a Zdravko Mucić na 9 godina.

Nakon posjeta Čelebićima Meron bi tijekom dana trebao obići i selo Uzdol pokraj Prozora/Rame, gdje su pripadnici Armije BiH ubili više od 40 hrvatskih civila i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane.

Privremeno puštanje na slobodu haškog optuženika Vojislava Šešelja i njegovi istupi u javnosti u kojima je po dolasku u Srbiju ponovno veličao tzv. veliku Srbiju izazvali su oštre reakcije i osude, a hrvatski predsjednik Ivo Josipović, nezadovoljan odlukom da se Šešelja pusti na privremenu slobodu, uputio je pismo predsjedniku Haškog suda Meronu. Josipović je u nedjelju potvrdio da mu je Meron odgovorio na pismo te da se "na neki način ogradio od odluke sudskog vijeća" napisavši da ona nije u njegovoj nadležnosti.

"Predsjednik suda, naravno, ne može nametnuti odluku Vijeću, ali mislim da je dobro da ga kao predsjednika suda upozorim da ovakvim odlukama, koje idu kontra temelja zbog kojih je sud osnovan, Haaški sud zapravo gubi smisao i generira jedno veliko nepovjerenje u međunarodnu pravdu i međunarodna sudišta, čak i kod nas koji smo veliki zagovornici međunarodne pravde", kazao je tim povodom Josipović.

Josipović je najavio da će Hrvatska sredinom prosinca na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a predočiti svoja stajališta o javnim istupima Vojislava Šešelja kojega je Haaški sud (ICTY) zbog humanitarnih razloga pustio na privremenu slobodu.

Hrvatski sabor u srijedu je u svoj dnevni red uvrstio prijedlog deklaracije kojom izražava duboko nezadovoljstvo odlukom Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKS) o privremenom puštanju otpuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja na slobodu, te pozvao Sud da opozove svoju odluku.