Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić posjetila je u utorak navečer Trakošćan i dvorac na Trakošćanu u povodu obilježavanja 60 godina Muzeja Dvor Trakošćan, rekavši da je za restauratorske radove i radove na očuvanju hrvatske kulturne baštine iz EU fondova na raspolaganju svake godine do 2020. oko 150 milijuna kuna.

Usporedo s osnivanjem Muzeja sa stalnim postavom prije 60 godina praktički je započela i obnova cjelokupnog trakošćanskog kompleksa s dvorcem, koja je u većoj mjeri završena 2008. godine.

Povlačeći paralelu između projekta obnove dvorca na Trakošćanu, koji je trajao desetljećima, ministrica je najavila oko milijardu kuna za takve slične projekte u Hrvatskoj, te je naglasila važnost praćenja tempa i poštivanja zadanih rokova.

Izvijestila je da je prema jučer potpisanom ugovoru i prije nekoliko dana prihvaćenom Operativnom programu konkurentnost i kohezija od strane Europske komisije, za obnovu dvoraca i kurija u Hrvatskoj te restauratorske radove i radove na očuvanju hrvatske kulturne baštine, do 2020. godine na raspolaganju godišnje oko 150 milijuna kuna.

Vezano za obnovu dvoraca ministrica kulture Zlatar Violić navodi tri modela.

Jedan je obnova zapuštenih dvoraca i kurija na sjeveru Hrvatske. Drugi model je, prema njenim riječima, 'linija od Frankopana do Zrinskih'. Zlatar Violić ističe kako je ideja započne s obnovom u Primorju, a završilo se u Međimurskoj županiji. Kao treći model navodi obnovu dvoraca u Slavoniji i Baranji. To nisu sve dvorci prve ili druge kategorije, ali su iznimno važni za razvoj tog kraja, dodala je.

Ministrica kulture podsjetila je još jednom da je u svemu važno pridržavanje rokova.

"Svi se nalazimo u jednom iznimno perspektivnom trenutku i sami mjerimo uspjehe - ono od čega smo počeli i do čega smo došli kao što je to primjer u Trakošćanu, gdje smo vidjeli ono što se zateklo i što imamo sada. No, izvana se to mjeri strože i nužno je u tim projektima pridržavati se tempa odnosno rokova", poručila je Zlatar Violić,

Izrazila je nadu da više neće trebati desetljeća da se ovakvi projekti privedu kraju. Naglasila je kako je naša zadaća da slijedećoj generaciji ono što smo naslijedili, ostavimo u puno boljem stanju nego što smo zatekli.

Prije razgledavanja dvorca i otvorenja izložbe, postavljene u povodu obljetnice, ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ukratko je prošao kroz povijest ustanove od njena osnutka do danas.

Govoreći o obnovi dvorca Trakošćan i okolnih objekata podsjetio je da se početak poklapa sa samim osnivanjem ustanove i da su radovi na obnovi završili 2008. U potpunosti je obnovljen dvorac sa svim prostorijama, a Muzej posjeduje vrijednu muzejsku građu.

U trakošćanskom dvorcu su izloženi umjetnički predmeti iz razdoblja renesanse do historicizma, a riječ je o slikama, namještaju, oružju te drugim predmetima.

Posljednji vlasnici dvorca Trakošćan, prije nego što su ga nacionalizirale jugoslavenske vlasti, bila je obitelj Drašković koja ga je napustila 1944. godine.

Pintarić je najavio da se nakon obnove dvorca Trakošćan razmišlja o ulaganjima u cjelokupni okolni kompleks kako bi privukao što veći broj gostiju.

U povodu 60 godina osnivanja ustanove Dvor Trakošćan ministrica Andrea Zlatar Violić je otvorila izložbu restauriranih slika i namještaja iz muzejske čuvaonice od kojih su neke po prvi puta prikazane javnosti.

Dvorac Trakošćan jedan je od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj, nalazi se u Hrvatskom zagorju, 23 km sjeveroistočno od Krapine.

Dvorac je podignut u 13. stoljeću kao manji burg u sustavu utvrda Zagorske kneževine. U osnovi dvorca prepoznatljive su značajke jednostavnih romaničkih burgova 12.-13. st. Od mnogobrojnih se feudalnih gospodara ističu Celjski grofovi, Jan Vitovec, Korvini, a nakon raspada Zagorske kneževine kao posebno vlastelinstvo uživaju ga Gyulayi, a od 1568. Draškovići.

Više je puta proširivan i dograđivan. Znatnije dograđen 1592., kada Draškovići podižu topničke kule s krovištem (ploča s grbom i natpisom Ivana II. Petra Draškovića iz 1592. na zapadnoj kuli). U to se doba dograđuje kat, povisuje središnja kula i oblikuje dvorište s arkadama. Ponovno se dograđuje tijekom 18. st., kada kule dobivaju kruništa, glavna kula dobiva razvedenu lanternu, a oko tvrđave gradi se cinktura obrambenih objekata, zidova i kula.

Zapušteni zamak obnavlja 1850.-1860. podmaršal Juraj Drašković u rezidencijalni dvorac. Obnova je, u duhu romantizma, izvedena u neogotičkome stilu uz istodobnu obnovu čitava okoliša, gdje je uređen park-šuma s rijetkim drvećem, umjetnim jezerom i vrtnim objektima. Novije generacije obitelji Drašković povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944. godine, kada se iseljavaju u Austriju. Ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran.

Od 1953. u dvorcu je stalna muzejska postava, koja osim vjerne rekonstrukcije ambijenata iz razdoblja obnove sadrži vrijedne primjerke baroknoga namještaja i sitnih predmeta. Dvorac je u vlasništvu Republike Hrvatske.