Recentni zahvat - instaliranje klizališta na Trgu kralja Tomislava teško je narušilo materijalni, povijesni i estetski integritet kulturnoga dobra, a utvrđeno je i opće zabrinjavajuće urbanističko-arhitektonsko stanje cjeline Zelene (Lenucijeve) potkove, neki su od zaključaka stručne rasprave održane u srijedu u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH).

Raspravu je moderirao i zaključke sažeo predsjednik DPUH-a Zvonko Maković uz napomenu da će se zaključci uputiti svim mjerodavnim tijelima države i lokalne samouprave te stručnim udrugama i tijelima. Odnosno, zaključci će biti proslijeđeni gradonačelniku Zagreba, Gradskom uredu za prostorno uređenje i izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i Hrvatskom vijeću za kulturna dobra te Upravi za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, kao i stručnim i kulturnim društvima koja se bave zaštitom kulturnih dobara.

U zaključcima stoji da spomenuti zahvat svjedoči da se ne poštuju zakonske obveze koje nameće status visoko zaštićenog kulturnog dobra i poziva se zagrebačkoga gradonačelnika te sve mjerodavne i odgovorne gradske institucije da smjesta prekinu praksu komercijalne eksploatacije zaštićene spomeničke cjeline, tj. njezinu "uporabu kao sirovine i kulise za industriju zabave i ugostiteljstva".

Sudionici rasprave su pozvali i na to da se odbace svi planovi o izgradnji parkirališta u cijelom obuhvatu Lenucijeve ili Zelene potkove te da se napokon donese odluka o njezinoj sustavnoj i temeljitoj obnovi - svih njezinih sastavnih dijelova, odnosno pojedinih trgova što se godinama najvaljuje, ali ne ostvaruje. Ističe se kako taj projekt treba uključiti u gradske strateške dokumente i osigurati mu financiranje iz gradskoga proračuna te drugih izvora.

S tim u vezi zaključeno je da plan obnove i njegovu provedbu treba povjeriti posebnom tijelu ili institucije kako je to običaj u svijetu kada se radi o većim i kompleksnijim spomeničkim cjelinama, a takvo tijelo objedinjuje sve mjerodavne discipline, djeluje autonomno te snosi stručnu i materijalnu odgovornost za svoj rad.

Dodaje se da za svaki zahvat, skrb i konzervatorski nadzor treba biti nadležan jedino i isključivo Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode kojemu pak treba osigurati autonoman rad u skladu s njegovom misijom bez ikakvih pritisaka i traženja kompromisa, odnosno, Zavodu treba potvrditi autoritet i kompetencije.

Kako je rekao Maković, zaključci su sukus rasprave kojoj su svojim izlaganjima pridonijeli arhitekti Nenad Fabijanić, Mihajlo Kranjc, Mladen Perušić i Teo Budanko u funkciji predsjednika Društva arhitekata Zagreba (DAZ) te povjesničari umjetnosti Zlatko Uzelac i Snješka Knežević.

Predsjednik DAZ-a posvjedočio je tako da je ih je ove godine, prvi put do sada, u rujnu ove godine kontaktirala Turistička zajednica grada Zagreba vezano za događanja ovogodišnjega Adventa u Zagrebu.

I dok je, rekao je Budanko, DAZ u radionici održanoj polovicom listopada ozbiljno raspravljao o tom pitanju - kako na razini ovogodišnje - objektivno ograničene intervencije - tako i na razini sustavnih rješenja u budućnosti, ali i svjestan da se DAZ "koristi kao paravan", izvedba klizališta na Tomislavovom trgu povjerena je privatnoj tvrtki koja nema nikave veze s DAZ-om.

Na primjedbu sudionika rasprave da je za klizalište na Tomislavovu trgu odgovoran Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode reagirala je Snješka Knežević rekavši da taj zavod radi pod velikim političkim pritiskom. S tim u vezi spomenula je još jedan pokušaj devastacije kulturnoga dobra, odnosno projekt ulaza mostom iznad Miramarske ulice u Botanički vrt koji je, ustvrdila je, "ozbiljan, drastičan i nakaradan upad u Botanički vrt".

Povjesničarka umjetnosti Željka Čorak ocijenila je da je klizalište na Tomislavovom trgu "nastavak punjenja Zrinjevca lažnom demokracijom" te da svakako treba osuditi i tu posljednju u nizu devastacija, ali da u skrbi za zaštitu i podizanje razine gradskog urbanizma treba "prebaciti granicu s četvornoga kilometra Zrinjevca na širi prostor grada".