Hrvatskoj je iz proračuna EU-a odobreno 1,8 milijardi eura za zapošljavanje i socijalno uključivanje u idućem petogodišnjem razdoblju, priopćeno je iz Europske komisije koja je u četvrtak prihvatila hrvatski Operativni program za dobivanje sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i Inicijative za zapošljavanje mladih, poznate i pod nazivom Garancija za mlade.

Ukupna vrijednost programa je 1,849 milijardi eura, od čega je 1,582 milijarde osigurano iz proračuna EU-a, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih, navodi se u priopćenju Europske komisije.

Pred Hrvatskom ozbiljan posao

"Tek nas sada očekuje ozbiljan posao, moramo osmisliti i razraditi projekte kojima ćemo povući sredstva ESF-a i ugraditi ih u razvoj i bolju budućnost naše zemlje", izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Naglasivši da je Hrvatskoj do 2020. na raspolaganju nešto više od 14 milijardi kuna, Mrsić je upozorio da joj ta sredstva "neće pasti u krilo bez truda i rada".

ESF je podrška državama članicama za ulaganje u razvoj ljudskog kapitala, a time i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva. Svake godine ESF putem programa podupire više od petnaest milijuna ljudi koji kroz dodatno obrazovanje poboljšavaju svoje kvalifikacije kako bi se lakše uključili u tržište rada.

Zadaća je Fonda borba protiv socijalne isključenosti i siromaštva, te poticanje i financiranje programa za učinkovitost javne uprave.
Trećina sredstava za održivo zapošljavanje

Povjerenica Europske komisije za zapošljavanje i socijalna pitanja Marianne Thyssen čestitala je Hrvatskoj na odobrenom programu izrazivši nadu da će se u slijedećih pet godina poboljšati obrazovni i radni ljudski kapital, što je ključni pokretač oporavka hrvatskog gospodarstva.

Oko 34 posto raspoloživih sredstava uložit će se u programe održivog i kvalitetnog zapošljavanja osoba prijavljenih na zavode za zapošljavanje i neaktivnih osoba.

Naglasak je da se posao pronađe za mlade, dugotrajno nezaposlene i starije radnike, kao i na preventivne mjere za one koji su suočeni s rizikom gubitka radnog mjesta.

Posebna pozornost usmjerit će se na programe za mlade od 15 do 29 godina koji nisu zaposleni, odnosno njihovo obrazovanje i osposobljavanje.

Oko 28 posto novca uložit će se u prilagođavanje obrazovanja i tržišta rada. Visoko i strukovno obrazovanje, kao i cjeloživotno učenje treba reformirati tako da ljudi dobiju potrebna znanja i vještine za realne poslove.

Programi za ciljanu populaciju

S obzirom na visoki rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, financirat će se programi za pružanje kvalitetnih socijalnih usluga, prilagođeni specifičnim potrebama ciljane populacije, kao što su osobe s invaliditetom, djeca i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Cilj je da ih što manje bude smješteno u institucijama. Niz programa bit će usmjeren i na spriječavanje diskriminacije i socijalne isključenosti, te za razvoj socijalnog poduzetništva.

ESF će također podržati nacionalnu reformu javne uprave kroz programe za bolje upravljanje javnim financijama, kao što su e-uprava i programi borbe protiv korupcije.

Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.

Europska komisija je 30. listopada usvojila "Sporazum o partnerstvu" s Hrvatskom u kojem je utvrđena strategija za optimalno korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020.

Komisija je za financiranje iz ESF-a ukupno primila 187 prijedloga operativnih programa, od kojih je do sada usvojeno 68, a među njima je sada i hrvatski.

Usvajanjem Operativnog programa Hrvatska će u državni proračun povući 15 milijuna eura tzv. predfinanciranja, odnosno početnih sredstva za početak provedbe projekata.