Američki predsjednik Barack Obama u petak je obećao kazniti Pjongjang zbog informatičkog napada na filmski studio Sony, no iscrpljeno sjevernokorejsko gospodarstvo ograničava mogućnosti koje Washingtonu stoje na raspolaganju, uz latentnu prijetnju da protumjerama pogorša diplomatsko stanje koje je već ionako krajnje napeto.

Informatički napad, jedan od najsnažnijih ikada na neku tvrtku na tlu SAD, razorio je informatički sustav Sony Picturesa, onesposobio nekoliko tisuća računala, preuzeo i potom internetom razaslao povjerljive podatke o 47 tisuća zaposlenika i drugih osoba povezanih sa studijem, među kojima je nemali broj poznatih, razaslao poruke elektronske pošte neugodnog sadržaja i objavio na internetu pet filmova, od kojih su se neki tek trebali početi prikazivati. Procjene govore da bi Sony Pictures za potpuni oporavak mogao potrošiti i pola milijarde dolara.

Američka vlada kao autora tog monumentaltnog hakerskog napada označila je Pjongjang, koji je to najodlučnije zanijekao, i najavila proporcionalan odgovor.

Dobro je pitanje kakav bi to odgovor zapravo bio. Budući da nitko ne očekuje da Washington pokrene zračne udare na provokatora koji posjeduje nuklearno oružje, preostale se mogućnosti svode na sankcije komunističkom režimu, čije je gospodarstvo ionako iznimno slabo ili na uzvratni informatički napad koji bi, međutim, imao upitan učinak s obzirom na informatički sektor Sjeverne Koreje koji je u jednakom, ako ne i u lošijem stanju od gospodarskog.

FBI je u petak objasnio da je napad na Sony pripisan Sjevernoj Koreji ponajprije zbog sličnosti s prošlogodišnjim informatičkim napadima na banke i medije u Južnoj Koreji koji su u potpunosti srušili sustave i onemogućili rad TV mreža KBS, MBC i YTN te paralizirali poslovanje triju banaka.

Kod informatičkog virusa koji je uništio Sony Pictures zapravo je posebno za napad na filmski studio prerađena verzija virusnog programa "Destover", korištenog pri napadu na korejske banke i medije i koji je, kako je pokazala istraga, stigao sa sjevera korejskog poluotoka.

"Sjeverna Koreja godinama je pod povećalom zbog nastojanja da ojača svoje kapacitete za informatičku borbu. To je razmjerno jeftino oružje. Neke informacije upućuju na to da je Pjongjang jednu skupinu hakera poslao u Kinu, odakle djeluju uz barem prešutnu suglasnost vlasti", rekao je Tim Stevens s londonskog Kraljevskog koledža, iako je Obama kazao da nema naznaka da je ijedna zemlja pomogla Pjongjangu prilikom napada.

Stevens se također složio da su velike prednosti Sjeverne Koreje katastrofalno stanje u gospodarstvu i informatičkom sektoru, jer ona svojim informatičkim napadima drugima može proouzročiti golemu štetu, dok sama, u slučaju protuudara, gotovo da nema što izgubiti.

Iako neki stručnjaci smatraju da su informatički kapaciteti Sjeverne Koreje minimalni, drugi ukazuju na učestalost i učinkovitost napada koji se pripisuju Pjongjangu, tvrdeći da je komunistički režim uvježbao pravu informatičku vojsku od najmanje 3000 hakera koji su već sad velika opasnost za bilo koju metu u svijetu, a u budućnosti može biti samo veća.